Ekonomija

Energetski šok i inflacija: Kako "Špigl" objašnjava dolazak recesije u Nemačku

Nemačka privreda krizira dva kvartala zaredom, a jedan od razloga je taj što potrošači nisu raspoloženi za kupovinu
Energetski šok i inflacija: Kako "Špigl" objašnjava dolazak recesije u NemačkuGetty © Christopher Furlong / Staff

Nemačka privreda je ipak skliznula u recesiju. Bruto domaći proizvod (BDP) pao je u prvom kvartalu ove godine za 0,3 odsto, nakon pada od 0,5 odsto u poslednjem kvartalu 2022.

Stoga je Kancelarija za statistiku revidirala svoju prvobitnu procenu s kraja aprila, koja je pokazivala stagnaciju. Nemačka je sada, tehnički, u recesiji, piše "Špigl".

"Često korišćeni kriterijum za tehničku recesiju je ispunjen", prokomentarisao je razvoj događaja glavni ekonomista "Komercbanke" Jorg Kramer. "Masovno povećanje cena energenata uzelo je danak."

Cena energenata vrtoglavo je skočila nakon što je Zapad uveo sankcije Rusiji i odlučio da se "osamostali" od ruskog gasa i nafte, pa makar na svoju štetu.

Razlog za usporavanje "privrednog motora Evrope", list vidi u smanjenju privatne potrošnje koja je pala za 1,2 odsto u prvom kvartalu.

Jedan od razloga za to je verovatno gubitak kupovne moći potrošača što je, opet, rezultat visoke inflacije. Opala je i državna potrošnja, za 4,9 odsto. S druge strane, pozitivan podsticaj su dale investicije koje su porasle za 3,9 odsto, navodi "Špigl".

Neki jači uzlet privrede se za sada ne nazire. "Bundesbanka" očekuje blagi rast na proleće .

"U drugom kvartalu 2023. godine, privredna proizvodnja bi ponovo trebalo da se malo poveća", navode iz nemačke banke i dodaju da bi ublažavanje uskih grla u lancima snabdevanja i niže cene energenata trebalo da osiguraju oporavak industrije. 

Savezna vlada ove godine očekuje rast BDP-a od 0,4 odsto. U 2024. tada bi trebalo da dođe do jačeg povećanja od 1,6 odsto. Poređenja radi: prošle godine je zabeležen rast od 1,8 odsto.

Do tada, trenutni ekonomski pokazatelji daju malo nade za poboljšanje. Raspoloženje u nemačkoj izvoznoj industriji primetno se pogoršalo u maju. Pokazatelj izvoznih očekivanja pao je na 1,8 poena sa 6,5 poena u aprilu, kako je objavio Ifo institut. To je najniža vrednost od novembra 2022.

"Globalno povećanje kamatnih stopa polako utiče na potražnju", rekao je šef istraživanja Ifo Klaus Volrabe. "Nemačkoj izvoznoj privredi nedostaje dinamika."

Kada je reč o potrošačima, Nemci su uznemireni visokim troškovima života pa tako, navode ekonomisti, nisu voljni da kupuju.

Pored toga, rasprave o novom vladinom zakonu o grejanju izazivaju zabrinutost, posebno kod vlasnika nekretnina. Ako se sistem grejanja bude menjao, vlasnici nekretnina će morati da ulože u toplotnu izolaciju što će ih dodatno odviti od potrošnje, navode iz "Špigla".

image