
Trampov novi poredak: Hoće li C5 zameniti G7? | Dan uveče

Format G7, koji od sredine sedamdesetih godina prošlog veka okuplja vodeće industrijalizovane sile sveta, uskoro bi mogao da postane prošlost – ili bi to makar želeli u Vašingtonu, preneo je specijalizovani američki portal "Difens van".
Taj medij je, pozivajući se na proširenu verziju američke Strategija za nacionalnu bezbednost u koju su imali uvid, preneo da su u američkoj administraciji zamislili pokretanje novog formata C5 – koji bi okupljao Sjedinjene Države, Rusiju, Kinu, Indiju i Japan. Kao i članice G7, i države u formatu C5 organizovale bi redovne samite.
Tramp je ranije ove godine izrazio žaljenje zbog činjenice da je Rusija 2014. godine isključena iz formata G7 – tada G8 – ističući da bi u njega trebalo uključiti i Kinu.
Do curenja plana o formiranju grupacije C5 došlo je nedelju dana nakon što je Trampova administracija objavila novu strategiju za nacionalnu bezbednost, koja je naišla na pozitivne reakcije u Moskvi, ali i na salvu kritika u Evropi. U novoj strategiji se, između ostalog, kritikuje preterani intervencionizam ranijih američkih administracija, ali i politika koju vodi većina evropskih vlada. U dokumentu se, takođe, navodi da bi Vašington trebalo da "podrži otpor" snagama koje se protive "putanji na kojoj se Evropa trenutno nalazi".

Prema pisanju američkog portala, u proširenoj verziji strategije za nacionalnu bezbednost se navodi i da bi Sjedinjene Države trebalo da razvijaju odnose sa zemljama čije vlade dele iste vrednosti kao i američka administracija, kao i da bi njih trebalo "odvući" od Evropske unije. Kao potencijalni partneri u Evropi odabrane su Mađarska, Austrija, Italija i Poljska.
O Trampovom planu da G7 trampi za C5, za "Dan uveče" govore politikolog Aleksa Dobrijević i novinar Milorad Denda, inače dugogodišnji dopisnik iz Kine.
"Trampova nacionalna strategija, ideje koje nisu ozvaničene ali cirkulišu kroz Belu kuću, u stvari su priznavanje realnosti u svetu i poruka - američko ponašanje treba prilagoditi promenjenom svetu. Ne treba zanemariti da u tom repozicioniranju Amerika želi da zadrži primat i moć. Ekipa iz G7 u ovom promenjenom svetu, naraslih moći na istoku Azije, pred neminovnošću poraza Zapada u Ukrajini, rasta kineske i indijske ekonomske moći, ne može više da rešava globalne probleme. Kako bi to uopšte mogli bez prisustva druge ekonomske nacije sveta, prve vojne sila sveta, narastajuće ekonomske sile Indije, predstavnika sveta u razvoju, odnosno Globalnog juga? Te zemlje sve više i presudno utiču na događaje u svetu i na procese", objašnjava Denda kako su zemlje G7 izgubile sve važne atribute koje su imale pre 30 godina.
Dobrijević se osvrnuo na G20, koji je u Južnoafričkoj Republici organizovan pre samo nekoliko nedelja, a na koji vodeće zemlje nisu poslale svoje lidere, već u najboljem slučaju zamenike ministara.
"Zanimljivo je kako je jedna, u početku velika ideja došla do toga da ni ministri spoljnih poslova ne idu na takve samite. Pretvorilo se u pregovaranja koja idu u nedogled, okupljanja na kojima učesnici ne mogu da se usaglase oko izveštaja, a na kraju kad se sve potpiše u istom trenutku se i - zaboravi. Ovo možemo da posmatramo kao Trampovu ponudu suprotnu BRIKS-u. Ideja BRIKS-a je počela sa četiri članice, pa pet, što su zapadni lideri ismevali. A sada, kada je počeo sukob u Ukrajini, imamo paniku na Zapadu, jer se sve više ide ka tome da se stvori neka jedinstvena valuta, pa makar u obimu da se sa njom trguje međusobno", kaže Dobrijević.
Denda podseća da je G7 zamišljen kao klub ekskluzivnih koji će krojiti sudbinu sveta, ali da to više nije tako i da Donald Tramp, kao čovek koji ima pregovaračko-trgovinsku žicu, to i oseća.
"On smatra da je bolje da se direktno dogovara sa sagovornicima o pitanjima koja muče svet i Ameriku, i da će tako brže da reši probleme. Iz Pekinga nema zvaničnih reagovanja. Još se sve ispipava i tumači čemu to vodi i šta bi sve to značilo. To jeste neka vrsta pozicioniranja Amerike protiv BRIKS-a, jer je pozvao tri glavna aktera iz BRIKS-a u C5. Dakle, na neki način oduzima glavnu polugu BRIKS-a i odvlači je u jedan drugi forum. Verujem da to neće dobro biti primljeno ni u jednom od ovih centara. Možda će najmanje protivljenja biti u Nju Delhiju. Ako se problemi sveta budu rešavali na C5, onda će se BRIKS razvodniti. Treba da vidimo da li će ideja biti ozvaničena, da li je dogovorena, šta su ideje, a šta posledice", kaže Denda.
On ukazuje i na pisanje pojedinih kineskih alternativnih medija koji ustiču da je po sredi Trampova ideja da pozivanjem Rusije napravi razdor između Rusije i Kine u smislu da jedna drugoj nisu više potrebne. Sagovornik RT Balkan smatra da ako je to po sredi - ideja C5 neće dobro proći ni u Moskvi ni u Pekingu.
Zašto bi Rusija pristupila C5? A zašto Kina?
"Rusija bi to pozdravila u smislu povratka njenog mesta i uloge u svetu koji joj i pripadaju uprkos nastojanju Kolektivnog Zapada da je slomi. To bi bio povratak Rusije u orbitu. Međutim, uz sav oprez šta su stvarni motivi i šta je u pozadini, jer Kinezi provlače da se nikako ne sme prihvatiti ideja o sferama uticaja, odnosno o podeli sveta na zone uticaja sila. Ideja o C5 kao klubu koji bi međusobno podelio svet neće, verujem, proći ni u Pekingu ni u Moskvi", dodaje Denda.
Dobrijević se osvrće na činjenicu da u Trampovom C5 nema zemalja Evrope, kao ni Kanade.
"Tramp se odavno razočarao u Evropu i na nju gleda u kontekstu najboljih interesa za Ameriku. Setimo se samo kako je lidere EU držao u čekaonici Bele kuće, a potpisujući sporazum sa predsednicom EK Ursulom fon der Lajen tražio da EU uloži 600 milijardi dolara u Ameriku, a zauzvrat će im smanjiti carine. Tramp se poigrava sa Evropom. I njegov potpredsednik Džej Di Vens je rekao da ga Evropa uopšte ne zanima. Zato ga i nema u pregovorima o Ukrajini, a na turneji u Nemačkoj je držao govore poručujući da građani treba da promene svog lidera. I tu dolazi i ona kazna Ilonu Masku. Svi zajedno su kivni na EU, svako iz svog razloga", objasnio je Dobrijević zašto u C5 nema mesta Evropu.




