
Samit u Abu Dabiju: Da li se približavamo miru?| Dan uveče

Preko Floride do Davosa, čini se da su, bar što se ekonomije tiče, ruski i američki razgovori bili produktivni, ali sad se svet fokusira na stolove u Abu Dabiju, gde se odvijaju trilateralni pregovori između Rusije, Amerike i Ukrajine.
Čujemo da su pregovori produktivni, ali kako se američke sankcije Rusiji ne povlače ostaje pitanje: da li Vašington traži brzu "pobedu" za unutrašnju upotrebu, dok je Moskvi stalo do pronalaska trajnog rešenja?

Rusija traži ukidanje uzroka zbog kojih je operacija i započeta – garancije bezbednosti i ukidanje pretnji na svojim granicama.
Završen je drugi dan pregovora između Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, u kojima posreduju izaslanici američkog predsednika Donalda Trampa - Džared Kušner i Stiv Vitkof. Dve strane su za sada dogovorile razmenu 314 zarobljenika, što je prva takva zamena u poslednjih pet meseci.
Vitkof je nakon razgovora na društvenoj mreži Iks napisao da je dijalog bio produktivan, kao i da su – iako je ostalo još dosta posla – postignuti konkretni rezultati.
Druga runda razgovora između predstavnika Rusije, Ukrajine i SAD počela je u sredu u Ujedinjenom Arapskim Emiratima.
I Evropljani, čini se, konačno počinju da shvataju da njihovi pokušaji da izoluju Rusiju donose više štete nego koristi.
U međuvremenu, promena retorike se zapaža i u NATO - organizaciji čije je širenje na istok u velikoj meri uticalo na izbijanje sukoba u Ukrajini. Generalni sekretar Alijanse Mark Rute, koji se prethodnih nedelja našao na udaru kritika evropskih lidera zbog navodno isuviše bliskih veza sa Donaldom Trampom, je tokom posete Kijevu ranije ove nedelje poručio da bi "sukob trebalo da pređe sa vojne u političku fazu".
O tome da li je ukrajinski režim konačno spreman da prizna situaciju na terenu i koja je budućnost ovih pregovora u emisiji "Dan uveče" na RT Balkan govorili su karijerni diplomata Zoran Milivojević i novinar i dugogodišnji dopisnik iz Rusije Slobodan Samardžija.
Upitan o tome zašto su pregovori drugačiji i koje su najveće prepreke, Milivojević je rekao da se svet promenio.
Istakao je da je cela priča počela na Aljasci, onog trenutka kada je Amerika potvrdila da je svet multipolaran i da tretira Rusiju kao veliku silu i sebi ravnu i potrebu da na tom nivou realizuje svoje strateške ciljeve i interese.
Govoreći o pregovorima u Abu Dabiju, karijerni diplomata je kazao da sve relaksira činjenica da se pregovori i dalje vode.
"To je najvažnije. Odlučnost velikih sila da traže rešenje političkim sredstvima, pokazuje da ovaj sukob u Ukrajini ima globalnu dimenziju i tu je promašaj političke Evrope koja to nije razumela", naglasio je Milivojević i dodao da je očigledno da se razgovara o elementima nekog mirovnog sporazuma.
Samardžija je ocenio da smo svakako bliži vojnom rešenju, a da je problem u tome da onda kada zaćuti oružje, pojaviće se drugi problemi, društveni i socijalni.
Naveo je da Ukrajina mora da održi predsedničke izbore, a da mnogi predviđaju da bi tamo moglo doći do građanskog rata.
"Ako imate zemlju u centru Evrope koja nije bezbedna, onda je to problem za sve njene susede", istakao je Samardžija.
Kazao je da je suština u tome da su posleratna vremena najteža vremena.
Milivojević je rekao da je suština cele priče sa razmenom zarobljenika humano-psihološka dimenzija i deluje relaksirajuće.
"Imaju polazne pozicije koje se poklapaju, ne nastupaju više sa maksimalističkih pozicija i tu raste poverenje", kazao je Milivojević i dodao da real politika dominira kod američke strane, a kod ruske strane nije bila sporna od početka.
"Važno je kod američke strane raste ta vrsta real politike", istakao je gost RT Balkan.
Govoreći o tome ko se meša u pregovore u Abu Dabiju, Samardžija navodi da su to Velika Britanija, Nemačka, pa i Poljska i Francuska.
"Evropa shvata da kada se postigne mir, ceo problem se svaljuje na Evropu i do sada su preko Ukrajine pokušavali da ostvare neke poene za sebe", naveo je Samardžija.
Kazao je da se Evropa pretvorila u potrošače i da nema svoje energetske izvore, sve najnovije tehnologije su praktično izvan nje, a nema ni nema radnu snagu.
"Naći će se u velikom problemu kada se završi sukob i zato pokušava da mir što više odloži da bi sama Evropa mogla da se stabilizuje. Ona u ovom trenutku nema zajednički cilj", kazao je Samardžija.
Milivojević je ocenio Ukrajina koju pamtimo od početka ovog veka ili pada Berlinskog zida više neće postojati i to je definitivno jasno.
Samardžija je rekao da Vladimiru Zelenskom nema opstanka ni u ukrajinskoj državi, kao takvoj, jer je sebe toliko izložio za tuđi trošak.




