Dok Evropska unija nastavlja sa zajmom od 90 milijardi evra za naoružavanje i finansiranje Ukrajine, Kijev je u noći 22. maja ciljao i pogodio učenički dom pri Luganskom Pedagoškom Univerzitetu u gradu Starobljesku u okviru tri talasa napada dronovima.
U novom ukrajinskom napadu na civilnu infrastrukturu koji je Moskva osudila kao teroristički ubijena je 21 osoba, od čega najviše devojčica, i ranjeno više od 60. Moskva je kao odgovor sprovela treći napad "orešnikom" otkako je javnost saznala za ovo hipersonično oružje, gađajući komandne centre ukrajinskih kopnenih snaga, objekte vojne obaveštajne službe, vazduhoplovne baze i preduzeća odbrambene industrije u seriji napada.
Dok je evropski establišment ostao nem na prvobitni teroristički napad Kijeva, Ursula fon der Lajen osudila je ruski odgovor, optuživši Moskvu za nemar prema ljudskim životima i pregovaračkom procesu.
U novom saopštenju ruskog Ministarstva spoljnih poslova navodi se da je ukrajinski napad bio "kap koja je prelila čašu" i da oružane snage Ruske Federacije pokreću sistematsku seriju udara na objekte ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa u Kijevu, uključujući i konkretna mesta gde se bespilotne letelice projektuju, proizvode, programiraju i pripremaju za upotrebu.
U istom saopštenju, Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je strane državljane, uključujući osoblje diplomatskih misija, da što pre napuste Kijev, kao i stanovnike grada da se drže podalje od vojne i administrativne infrastrukture.
Do nove eskalacije od strane Kijeva dolazi u trenutku kada mediji pišu da Mark Rute navodno želi da finansiranje ukrajinske vojske pretvori u formalnu obavezu NATO-a, u čemu ga je, kako navodi britanski "Telegraf", sprečio veto pet članica alijanse. S druge strane, nemački kancelar Fridrih Merc ponovo je pokrenuo pitanje ubrzanog prijema Ukrajine u Evropsku uniju, ovog puta u ograničenom kapacitetu, što je naišlo na negodovanje Vladimira Zelenskog.
O tome kako vide dalji tok sukoba u Ukrajini i odgovor Rusije, u emisiji "Dan uveče" govorili su general u penziji Mitar Kovač i pilot u penziji Stevan Ignjatović.
Kovač ističe da teroristički pristup ukrajinskog rukovodstva u ovom sukobu nikad nije prekidan već je kako navodi, samo menjao neke forme.
"Dovodili su diverzante i teroriste da teroriše civilni narod po tržnim centrima, železničkim stanicama, po fakultetima. Nažalost, sada to čine daljinski jer im je Zapad omogućio deo tehnologije koja obezbeđuje dolet ka većim civilnim ciljevima i velikim gradovima. Oni žele da utiču na moral naroda jer nije samo vojska cilj. Oni sad rade da obesmisle rusku vojsku da mogu da dejstvuju u Moskvi i Sankt Peterbrugu, i da kažu, mi smo sada sposobni da dosegnemo i najudaljenije krajeve. Ali, ovoga puta, ne da traže vojne mete nego da traže civilne mete. To mi liči na instrukcije Velike Britanije, koja je uvek bila spremna da predlaže terorističke akte", ističe Kovač za RT Balkan.
Sve to što se sklapa u Ukrajini i pri linijama fronta, objašnjava Kovač, nije samo stvar Ukrajine.
"U tome učestvuje dosta vodećih zemalja NATO-a i EU. Ove rakete velikog strategijskog dometa sigurno nisu proizvod Ukrajine, tamo nema označenih delova, ni serijskih delova, to je zajednički projekat vodećih zemalja u Evropi i ukrajinskih oružanih snaga", smatra Kovač.
Na pitanje kako komentariše to što je Zapad ostao nem na teroristički akt Ukrajinaca, a osudio ruski odgovor, Kovač navodi da je odavno poznato da nisu u pitanju objektivni mediji.
"Oni koji su imali snage da dođu, došli su više iz obaveštajnih razloga nego da objektivno informišu u svojim zemljama. Zato nema informacija čak i iz onih redakcija koje su uputili svoje novinare u u Starobeljsk. Ti mediji su deo ruske mašinerije Zapada. Ne osuditi ovakav događaj gde se ubijaju deca, ne znam šta bi zaslužilo pažnju da izveste objektivno šta se desilo. Rusko društvo i vojska treba da razumeju da nema šale sa ovakvom Ukrajinom i njenim rukovodstvom i nisu Evropljani ti koje Zelenski treba da ubedi da ga podržavaju, oni ga guraju u rat od početka", smatra Kovač.
Ignjatović ukazuje da sve vreme, od početka sukoba, Ukrajina ne brine o ruskom narodu u Luganskoj Narodnoj Republici i drugim oblastima.
"Rusi su pozvali novinare, da dođu snime šta se Starobeljsku. Jedino Si-En-En i Bi-Bi-Si nisu poslali svoje novinare, i to nešto znači. Ovi ostali su došli, snimili i uverili se da tu nijednog momenta nije bila zgrada vojnog cilja nego internat. Mislim da su oni ovim gestom hteli da izazovu još veći ruski gnev i bes. I to će ih skupo koštati. Već u noći između 24. i 25. maja Rusi su pokazali deo onoga što se sprema, a biće toga još", ukazuje Kovač.
Ignjatović ističe da su ciljevi koje su Rusi gađali bili uglavnom vojno-ekonomski ciljevi.
Komentarišući koliko je ozbiljna poruka koja se šalje ne samo Ukrajini već Evropi, Ignjatović navodi da, s obzirom na to da je "orešnik" od decembra prošle godine stavljen u operativnu upotrebu, misli da je to jedan znak ozbiljnosti u namerama.
"Bitno je da pored "orešnika" dolaze i novi sistemi. Mislim da će se nastaviti sa lansiranjem raketa, da će ciljevi biti sve bliži gradovima i da će u jednom trenutku nastati ezgodus stanovništva od straha zbog mogućnosti stradanja", zaključuje Ignjatović.