
Nova (stara) agresija SAD: Sprema li Tramp napad na Kubu | Dan uveče

Vašington je ponovo uperio prst – ovaj put ka Havani. Kuba je na meti, blokada se zateže, a retorika o "terorizmu" je sve glasnija.
Nakon sada već višemesečne nemogućnosti da privede rat koji je započeo sa Iranom kraju, čini se da Vašington uzima Kubu za svoju sledeću metu, pošto je u februaru uveo energetsku blokadu koja je izazvala humanitarnu katastrofu na tom karipskom ostrvu.
Eskalacija pretnji iz Vašingtona usledila je nakon pisanja portala "Aksios" da je Havana navodno nabavila vojne dronove od Rusije i Irana i da bi mogla da ih upotrebi protiv američkih baza u kubanskom zalivu Gvantanamo, ili u američkoj saveznoj državi Floridi.
Ministar spoljnih poslova Kube Rodrigez Parilja je odbacio ove navode kao pokušaj da se dođe do izgovora za potencijalnu američku invaziju.

Gotovo odmah po objavljivanju navoda "Aksiosa", američko Ministarstvo pravde podiglo je optužnicu protiv bivšeg predsednika Kube i brata Fidela Kastra, Raula Kastra (94).
Kastro i još petoro kubanskih zvaničnika se terete za zaveru za ubistvo američkih državljana, uništenje aviona i četiri ubistva, a na osnovu obaranja dva aviona pri kubanskoj obali 1996. godine.
U tom periodu, Havana je saopštila da su avioni bili u vezi sa američkim ratnim vazduhoplovstvom, i da su upozoreni da promene kurs pre obaranja.
O tome da li je ovo nastavak istog scenarija koji smo već gledali u Venecueli ili je u pitanju nešto novo u emisiji "Dan uveče" na televiziji RT Balkan govorili Nenad Pekez, novinar portala Princip.info i advokat Bojan Dragićević.
Pekez je rekao da svedočimo fabrikovanju nekakvih činjenica, gde je Kuba navodno neki izvoznik terorizma i ne postoji nijedna međunarodna organizacija koja se sa tim može složiti.
"Kuba je 'kriva', jer je pružala utočište američkim disidentima", kazao je ironično Pekez.
Dragićević je ukazao na to da je iranski rat pomerio fokus sa afere Epstin, a sada je potrebno izvući se iz sramote koje su SAD doživele u Iranu.
"U okviru Trampovog režima imamo Rubija, dete kubanskih emigranata, tu ima nešto lično. Kuba je dokaz da može drugačije, da možete da imate drugačiji sistem, priču i poredak. Ta doza prkosa je ono što iritira", naveo je Dragićević.
Napomenuo je da je Venecuela bila izvesno predvorje, a ne isključuje ni mogućnost vojnog udara.
Pekez je pojasnio da ne postoji razlog da tako malo ostrvo 50-60 godina navodno predstavlja opasnost po SAD.
"Evropske sile i SAD su kontrolisale svaki pedalj u Latinskoj Americi i Kubi i navikli su da tu teritoriju tretiraju kao svoju", kazao je Pekez.
Naveo je da se liberali i konzervativci pozivaju na neki "humanitarni okvir", a nikada ne kažu da šta je izazvalo siromaštvo. Istakao je i da je ogromno siromaštvo u Latinskoj Americi, ali da se bave Kubom.
Dragićević je kazao da je teško nametnuti nekome nešto što ne želi. Naveo je primer Avganistana i dodao da su SAD iz toga izvukle izvesno iskustvo.
"Da su mogli da izvedu ekspresnu smenu režima u Havani, oni bi to uradili", kazao je i dodao da ekonomsko mrcvarenje ima za cilj da okrene populaciju protiv režima.
Istakao je da Amerikanci svesno i namenski idu ka tome da uruše kvalitet života na Kubi.
Pekez je istakao da je Kuba opstala i devedesetih godina posle pada SSSR-a, te da nije ni tada pala.
Kazao je da je taktika ista u svim tim zemljama i da je meta napada civilna infrastruktura i glavni cilj je da onesposobe funkcionisanje sistema.



