Ko kontroliše veštačku inteligenciju? | Dan uveče

Govoreći na televiziji RT Balkan, dr Ognjen Gudelj je naveo da je veštačka inteligencija najbolja stvar koja se dogodila medicini, dok je novinar Tiosav Purić naglasio da se među najvećim kompanijama vodi velika borba ko će za veštačku inteligenciju biti ono što je "Gugl" bio za internet

Veštačka inteligencija već je promenila svet, ali njen razvoj postaje toliko brz da ni ljudi koji su je stvorili više ne mogu sa sigurnošću da predvide šta će njihovo čedo uraditi sledeće.

Veštačkoj inteligenciji nisu potrebne ni svest, ni zla namera, da bi izazvala veliku štetu.

Dok čelnici najvećih zapadnih AI kompanija traže usporavanje razvoja najmoćnijih modela, Kina sve više ulaže u otvorene sisteme.

Da li je u pitanju bezbednost čovečanstva – ili borba za kontrolu nad tehnologijom koja će oblikovati budućnost? Ko će kontrolisati veštačku inteligenciju?

Odgovore na ta pitanja, u emisiji "Dan uveče", pokušali su da daju novinar RT Balkan Tiosav Purić i dr Ognjen Gudelj, predsednik Udruženja za primenu veštačke inteligencije u medicini.

"Kada uđemo u samu suštinu toga šta je veštačka inteligencija, i dalje postoje velike rasprave među filozofima i onima koji se bave tim velikim jezičkim modelima, kibernetikom i robotikom... Postoji neslaganje oko toga koje, samo uslovno rečeno zapravo, ide tom demarkacionom linijom između Istoka i Zapada oko toga da li veštačka inteligencija treba da bude alat ili agent", počeo je Purić koji je reagovao na vest o otvorenom pismu Darija Amodeija, osnivača i izvršnog direktora kompanije "Antropik".

Amodei je, nakon jednog incidenta, potvrdio da se veštačka inteligencija razvija prebrzo i priznao da ni kompanije ne mogu da kontrolišu svoje agente.

"On ima jedan vid korporativnog brenda koji želi da zaštiti. Isto tako je na svim indeksima 'Antropik' najuspešnija firma. A šta želi svaka firma koja postane najuspešnija kada se tiče valorizacije i efektivnosti onoga što može da ostvari – pa, ona želi da ograniči konkurenciju", dodao je novinar.

Dr Gudelj je naveo da veštačka inteligencija ne samo da je unapredila, oplemenila, ubrzala napredak u medicini, nego je, prema njegovom mišljenju, nešto najbolje što se desilo u medicini.

"I to tvrdim odgovorno, na osnovu svih onih činjenica, gledajući kroz svu dijagnostičku opremu, sve aparate koji se danas prave sa veštačkom inteligencijom, odnosno koja je sastavni deo istih. Moram da naglasim da bolesti koje su do pre pet godina bile veoma teške za dijagnostifikovanje, kod kojih se veoma teško dolazilo, danas sve imamo na dlanu", otkrio je dr Gudelj.

Kako navodi, danas je sve u prevenciji, koju sve do pandemije kovida nismo znali, niti je primenjivali na pravi način ni u jednoj sferi medicinskog obrazovanja.

"Sada kada je veštačka inteligencija postala sastavni deo mnogih dijagnostičkih uređaja i metoda lečenja, shvatamo da ne samo što je omogućila da se na vreme dođe do pojedinih bolesti i dijagnoza, nego nam je nekako pokazala koji je to put i kada imamo one najgore bolesti. Ako znamo na vreme ili čak pre vremena, kako sprečiti, kako lečiti, kako učiniti sveopšti boljitak za društvo u celini", naveo je.

On se prisetio tehnološke revolucije kada je poslat prvi mejl i priznao da se sada oseća kao kada su kompjuteri zaživeli.

"Tada smo se isto pitali da li će ovo pokvariti svet i kako će to uticati. Sada smo kao na početku te ere, samo mnogo bolje ere. Mnogo kvalitetnije kada je zdravstvo u pitanju i nešto što zaista može da, ako se pravilno koristi i ako bude u pravim rukama, a definitivno kada su lekari u pitanju mislim da hoće, omogućiće ljudskom rodu da duže, kvalitetnije i zdravije živi", poručio je predsednik Udruženja za primenu veštačke inteligencije u medicini.

Govoreći o trenutnim dešavanjima u Silicijumskoj dolini, za koju navodi da traži podršku u pronalaženju superinteligencije, Purić veruje da se radi o nekoj vrsti igrarije, odnosno pokušaju da se "ogradi monopol".

"Ta superinteligencija je i dalje jedan veoma opskuran i nedefinisan pojam, i kao takav, odličan je prostor za klasično tržišno šibicarenje, na čemu je Amerika izgrađena", istakao je Purić.

Kako kaže, reč je o uticaju, novcu i upravljanju jednom globalnom imperijom.

"Tu je pitanje ko će za veštačku inteligenciju biti ono što je 'Gugl' bio za internet", naglasio je Tiosav Purić.

Što se tiče onoga u čemu veštačka inteligencija stvarno može da pomogne, a to je svakako medicina, doktor tvrdi da smo na pragu revolucije koja će život učiniti značajno zdravijim.

"Veštačka inteligencija u medicini je nešto najbolje što nam se desilo. Nama kao društvu, svetu, ljudskom rodu, ostaje da naučimo da je koristimo. Da je koristimo kao alat. Da naučimo da živimo s njom", zaključio je dr Ognjen Gudelj.