Od nestašnog dečaka do predsednika: Vladimir Putin danas slavi 72. rođendan

Čestitke ruskom lideru stižu iz same Rusije, i iz inostranstva, a on će, kao i do sada, i ovaj dan provesti radno i to sa liderima Zajednice nezavisnih država

Predsednik Rusije Vladimir Putin danas slavi 72. rođendan. 

Rođen je 1952. godine u današnjem Sankt Peterburgu, u, kako je i sam rekao, običnoj porodici i skromnim uslovima, zahvaljujući čemu je do danas sačuvao povezanost sa običnim ljudima.

U osnovnoj školi je, prema sopstvenom svedočenju, bio nestašan, a veću zainteresovanost za učenje pokazao je tek u šestom razredu kada je i postao jedan od pionira. 

U studentskim danima, Putin se 1970. odlučuje za pravni fakultet današnjeg Sanktpeterburškog državnog univerziteta. I to, kako pokazuje njegova biografija, nije bilo slučajno. Jer i pre nego što je završio školu, Putin je dobro znao čime želi da se bavi. Tako je jednom prilikom otišao direktno u upravu KGB-a kako bi saznao kako se to ostaje obaveštajac. I upravo tamo mu je rečeno da je jedna od opcija da prvo završi fakultet, i to najbolje pravni.

"I od tog trenutka počeo sam da se spremam za pravni fakultet", rekao je jednom prilikom Putin, sećajući se svojih početaka.

Nakon završetka fakulteta, Putin ubrzo počinje da ostvaruje svoj san i počinje da radi u državnoj bezbednosti. Radio je u sekretarijatu Uprave KGB-a, a zatim i u kontraobaveštajnoj jedinici kada su ga zapazili iz spoljnoobaveštajne službe, u kojoj je, nakon obuke, radio oko četiri i po godine. Nakon još jedne obuke, odlazi u Nemačku u kojoj je radio do 1990. godine.

Nešto malo pre odlaska, 1983. godine, oženio se Ljudmilom Škrebnjevom, u to vreme stjuardesom. Iz tog braka, predsednik Rusije ima dve ćerke - Mariju Ivanovnu i Jekaterinu Tihonovnu.

"Ne ponašaju se svi muškarci tako nežno prema svojoj deci kao on. I uvek ih je mazio, dok sam ja morala da ih vaspitavam", rekla je jednom prilikom Ljudmila.

Za vreme rada u Nemačkoj, Putin je dva puta bio unapređen. Taj posao mu je, kako je sam rekao, "dobro išao".

Nakon povratka u tadašnji Lenjingrad, radio je kao pomoćnik rektora Lenjingradskog državnog univerziteta za međunarodna pitanja. Od 1991. uključuje se u rad administracije i vlade grada Sankt Peterburga, gde je radio narednih godina. 

Nekoliko godina kasnije, 1996, sa porodicom odlazi u Moskvu i počinje političku karijeru koja se razvijala neverovatnom brzinom.

Već naredne godine Putin postaje zamenik šefa predsedničke administracije i načelnik glavne uprave predsednika Ruske Federacije za kontrolu. Iste godine, uspešno brani i doktorsku disertaciju. U julu 1998. postaje direktor Federalne službe bezbednosti Rusije, i - od marta 1999. - istovremeno i sekretar ruskog Saveta bezbednosti. 

Iste 1999. postaje premijer, na predlog tadašnjeg predsednika Borisa Jeljcina.

Na toj poziciji mu je, kako je sam rekao, bilo interesantno da radi i u isto vreme osećao je veliku čast.

"Mislio sam: Pa, odradiću godinu dana, i to dobro. Ako pomognem da se Rusija spase od kolapsa, onda ću moći time da se ponosim", rekao je on.

Nekoliko nedelja pre kraja 1999. godine, stiže još jedno priznanje za njegov rad - tadašnji predsednik Jeljcin ponudio mu je da ga zameni na mestu predsednika. Putin 31. decembra postaje vršilac dužnosti predsednika Ruske Federacije, a od 26. marta 2020. i izabrani predsednik zemlje.

Od tada, Putin je više puta glasovima naroda, biran za predsednika Rusije, zahvaljujući dobrom radu kojim je spasio zemlju od potpune propasti. Na tom mestu je i danas, a svoj dan, i ove godine proslavlja radno.

Stoga i ne čudi što ruskom lideru danas stižu čestitke i iz Rusije i inostranstva.

Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko čestitao je Putinu rođendan, uz želje da poživi dugo u zdravlju i sreći, i poruku da Minsk "veoma ceni (njegov) čvrst stav o daljem razvoju belorusko-ruskih savezničkih odnosa i strateškog partnerstva" i komentar da su Putinovo "duboko razumevanje istorijske misije Rusije" i njegova "lična odgovornost za sudbinu naroda i otadžbine postali pouzdana garancija jačanja državnosti i suvereniteta, društveno-ekonomskog potencijala i međunarodnog autoriteta" Ruske Federacije.

Predsednik Dume Vjačeslav Volodin podsetio je da je Ruska Federacija uz Vladimira Putina prošla "težak put preporoda i sticanja suvereniteta, nakon raspada Sovjetskog Saveza i problematičnih 90-ih", kada je država, kako je rekao, "praktično prestala da postoji". "Rusija je danas jaka i suverena super-sila. Naš predsednik čini sve da je ojača, zaštiti njenu nezavisnost, osigura bezbednost i poboljša kvalitet života ljudi", napisao je Volodin na Telegramu. 

Lider Čečenije Ramzan Kadirov napisao je na mrežama da je, zahvaljujući Putinu, Rusija uspela da se visoko pozicionira u svetu, i dodao da je Čečenija veoma zahvalna ruskom lideru na pomoći koju je ukazao toj republici po pitanju bezbednosti u regionu i integracije u ekonomski život cele zemlje.

Čestitku su uputili i predsednik i prva dama Nikaragve Danijel Ortega i Rosario Muriljo.

"Dragi prijatelju! S ljubavlju i našom nadom u mir pozdravljamo godišnjicu Vašeg rođenja, želeći sve najbolje Vama, Vašoj porodici, Vašem narodu, Vašoj zemlji i celom svetu. Neka ovaj novi praznični dan Vašeg rođenja pojača Vašu snagu, ispuni Vas zdravljem i ojača poverenje svih u pobede Ruske Federacije, koja se ponovo, za dobro sveta, bori protiv demona fašizma i smrti", navodi se u saopštenju.

Čestitku je uputio i lider opozicionog bloka Ilan Šor iz Moldavije, uz komentar da Rusija i dalje ostaje prijatelj te zemlje, čemu je doprineo baš ruski lider.