Kako Rusija ubrzava svoje aktivnosti na Arktiku, NATO postaje sve nervozniji, jer je Moskva u poslednjih 17 godina otvorila na desetine arktičkih vojnih baza iz sovjetskog perioda.
Otkako je Kremlj započeo specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, menja se i geopolitička i vojna situacija u ovoj oblasti, jer kako piše američki portal "Oilprajs", kada Švedska i Finska uđu u NATO, sedam od osam članica Arktičkog saveta biće i članice ove alijanse.
Ali, Severnoatlantski savez brine i jer je Vladimir Putin letos potpisao dekret "O odobravanju pomorske doktrine Ruske Federacije" u kome se obavezao da će arktičke vode štititi "svim sredstvima".
Smanjenju NATO nervoze ne doprinosi ni to što su kineski i ruski ratni brodovi u septembru izveli zajedničku vežbu u Beringovom moru.
Zato "Ojlprajs" Arktik vidi kao novi front u tekućim velikim geopolitičkim prevratima u Evroaziji i savetuje NATO-u da razvije snažniji i jedinstveniji pristup kako bi se suprotstavio ruskoj aktivnosti u ovom delu sveta.
Alijansa međutim, prilično kaska za "ruskim medvedom" koji se raskomotio na Arktiku i to ne samo po pitanju dominacije vojnog prisustvu, već i o spremnosti i veštini Moskve da taj prostor iskoristi u komercijalne svrhe.
Kremlj je nedavno najavio da sledeće godine namerava da pojača pomorski transport tereta duž "Severne morske rute" koju je ruski premijer Mihail Mišustin nazvao jednim od "ključnih prioriteta" ruske vlade. Vlada je za njen razvoj do 2035. godine odobrila i gotovo 29 milijardi dolara.
Taj morski put se inače proteže na 5.600 kilometara od Murmanska do Vladivostoka duž ruske arktičke i pacifičke obale, a njegova glavna strateška komercijalna prednost za ruske trgovce jeste to što potpunosti prolazi kroz ruske unutrašnje vode, u kojima nema stranog uplitanja, kao na primer u Turskim moreuzima.
Severni put inače će moći da koriste i strani brodovi, ako zatraže dozvolu 90 dana ranije. Trenutno zbog sankcija uvedenih Rusiji i nema neke gužve na ovoj trasi.