Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) skinula je oznaku tajnosti sa dokumenata u vezi sa organizacijom konferencije na Krimu 1945. godine, na kojoj su lideri SSSR, SAD i Velike Britanije krojili posleratnu sudbinu sveta.
Josif Staljin, Franklin Delano Ruzvelt i Vinston Čerčil sastali su se u Palati Livadija kod Jalte od 4. do 11. februara poslednje godine 2. svetskog rata.
Među dokumentima koje je odeljenje FSB za Krim objavilo danas je i izveštaj vojne kontraobaveštaje službe SMERŠ o aktivnostima na obezbeđenju konferencije.
U specijalnu operaciju "Dolina" za obezbeđenje konferencije na Jalti bilo je uključeno oko 1.200 operativaca iz raznih službi bezbednosti. Samo za vojno obezbeđenje bila su angažovana četiri puka NKVD i motociklistički odred od 120 ljudi. Staljina lično čuvalo je oko 50 oficira 6. uprave NKGB SSSR.
Kao rezultat kontraobaveštajnih aktivnosti na teritoriji Krima, bezbednosni organi proverili su 67.267 ljudi, priveli 324 i uhapsili 197, među kojima su bili i strani špijuni, navodi se u saopštenju FSB.
U januaru i februaru 1945. godine uhapšena su tri nemačka i rumunska špijuna na samom Krimu, kao i šest domaćih izdajnika.
Lovci na špijune proverili su i 83 pripadnika jedinica PVO koje su poslate na Krim radi dodatnog obezbeđenje konferencije, pod sumnjom da su povezani sa beloruskim ili ukrajinskim nacionalističkim pokretima.
FSB je nedavno objavio i detalje Staljinovog puta od Moskve do Jalte, prvo specijalnim vozom pa onda automobilskom kolonom. Prema dokumentima, kompoziciju od 12 vagona štitili su oklopne platforme na početku i na kraju, a sve posade proveravao je KGB.
O strogoj tajnosti dokumenta govori i činjenica da je prostor za imena Staljina, ministra inostranih poslova Vjačeslava Molotova, šefa NKVD Lavrentija Berije i general Alekseja Antonova ostavljen prazan, kako bi bila dopisana rukom neposredno pred slanje dokumenta. Isto je urađeno i sa imenima naselja na trasi i vremenima polaska i dolaska vozova.
Tajno ime za lidere tri vodeće zemlje antihitlerovske koalicije bilo je "argonauti", po antičkom mitu o herojima koji su se zaputili u Crno more u potrazi za legendarnim Zlatnim runom.
Odluke konferencije na Jalti vodile su koaliciju do konačne pobede protiv nacističke Nemačke i Japana, ali i postavile temelje posleratnog svetskog poretka. Neki elementi tog poretka, poput UN, postoje i danas.