Lavrov otkrio šta izdvaja Trampa od ostalih političara i koja je uloga Evrope kroz istoriju

Ministar spoljnih poslova osvrnuo se ponovo na dvostruke standarde zapadnih vladajućih struktura pominjući primere zapadne podrške samoproglašenoj kosovskoj nezavisnosti i referendum na Krimu gde pravo na izglasano samoopredeljenje ruskog naroda nije priznato

Administracija američkog predsednika Donalda Trampa direktno kaže da želi mir, dok Evropa zahteva "nastavak banketa" u vidu rata, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

"Posle mandata Džoa Bajdena, došli su ljudi koji žele da se rukovode zdravim razumom. Oni direktno kažu da žele da prekinu sve ratove, žele mir. Ko traži 'nastavak banketa' u vidu rata? Evropa", rekao je Lavrov u intervjuu za "Krasnuju zvezdu".

On je podsetio da su u poslednjih pet vekova sve svetske tragedije nastale u Evropi ili su se desile zahvaljujući evropskoj politici.

Prema rečima Lavrova Amerikanci u svemu tome nisu igrali nikakvu provokativnu ili "zapaljivu" ulogu.

"Predsednik Makron zanosi se nekim idejama, kao i Starmer. Kao, pripremaju toliko i toliko hiljada mirovnjaka, obezbediće im vazdušno pokrivanje. Ovo je takođe drskost", istakao je Lavrov.

Taj plan slanja "mirovnjaka" u Ukrajinu je nastavak huškanja kijevskog režima na rat protiv Rusije, ocenio je ministar.

Osvrnuvši se na Trampove reči da se o tome može razgovarati samo uz saglasnost obe strane, prokomentarisao je da Tramp postupa "korektno".

"Američki predsednik Donald Tramp sve razume", rekao je on podsetivši da je rano reći kada će će doći do rešavanja sukoba.

Istakao je i da nova administracija Bele kuće razgovore zasniva na činjenici da ne komanduje Rusiji, a ni Rusija njima.

"Jednostavno dve ozbiljne države su sele da razgovaraju o tome gde i šta nije kako treba i šta je sve pokvario njihov prethodnik tokom protekle četiri godine, razrušivši bez izuzetka sve kontakte, uvevši mnoštvo sancija", podvukao je on.

Naglasio je i da je Donald Tramp pragmatičan, njegova parola je "zdrav razum", a to daje živ i ljudski karakter politici, kako navodi, "zato je sa njim interesantno".

On je ocenio da su planovi evropskih lidera da uvedu mirovne snage u Ukrajinu "bezobrazluk i nastavak huškanja kijevskog režima na rat protiv Rusije".

Rusija i SAD, dodao je, nikada neće razmišljati isto, ali će praktično gledati na zajedničke interese.

"Nikada nećemo da razmišljamo isto kao SAD u svakom pitanju svetske politike", rekao je on i precizirao da je to i ustanovljeno na sastanku u Rijadu.

Kako navodi, američka strana je to sama izgovorila.

"Tamo gde vidimo da se interesi poklapaju, zdrav razum pokazuje da je glupo ne koristiti to kako bi se pretvorilo u određene praktične stvari i dobiti uzajamno korisne rezultate", zaključuje ministar.

Model odnosa SAD sa Kinom primenjiv je i na odnose SAD sa Rusijom, smatra Lavrov.

Bez obzira na sve nesuglasice, kontakt Vašingtona i Pekinga nikada nije bio prekinut, primećuje on. Skrenuo je pažnju na to da bi takav model odnosa trebalo da postoji među svim zemljama.

"A posebno između Rusije i SAD, koje s jedne strane mogu da pronađu zajedničke interese i da urade mnogo toga što bi im koristilo. A s druge strane, u slučaju da se interesi ne poklope, u obavezi su da stanje ne dovode do rata", rekao je on.

Osvrnuo se i na duple standarde Zapada u pitanju KiM i Krima.

"Povelju UN ne treba dirati. Ona je savremena. Treba je poštovati i slediti. Da ne govorim da je navodno, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost bez ikakvog referenduma, to je pravo na samoopredeljenje, a kada je Krim održao transparentan referendum uz učešće stotina evropskih posmatrača, parlamentaraca i javnih ličnosti, to je već bilo kršenje principa teritorijalnog integriteta Ukrajine", primećuje Lavrov.

Podseća i da je predsednik Rusije Vladimir Putin upozorio još 2007. godine na saradnju sa Evropskom unijom.

"Ako smo ravnopravni, hajde da radimo ravnopravno", istakao je on.

Ističe i da ne želi da bude "antievropljanin", međutim, trenutna situacija potvrđuje ideju koju su izneli mnogi istoričari.

Naime, u poslednjih 500 godina, kada se Zapad manje-više formirao u onom obliku u kojem je dospeo do naših dana, sve tragedije sveta nastale su u Evropi ili su se dešavale zahvaljujući evropskoj politici, podseća Lavrov i navodi primere poput kolonizacije, ratova, krstaša, Krimskog rata, Napoleona, Prvog svetskog rata, i Hitlera.

"Dvoličnost, cinizam, licemerje - to su stvari sa kojima moramo da se nosimo", zaključuje on.