Pravedno i dugo očekivano: Jedanaest godina od potpisivanja Sporazuma o prisajedinjenju Krima Rusiji

Tokom proteklih 11 godina, neprijatelj je više puta pokušavao da kazni Krimljane zbog slobodnog izbora da se vrate svojoj rodnoj luci, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije

Pre 11 godina, 18. marta 2014. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin, predsednik Saveta ministara Krima Sergej Aksjonov, predsednik Državnog saveta Krima Vladimir Konstantinov i lider Sevastopolja Aleksej Čali potpisali su Sporazum o prisajedinjenju Republike Krim u sastav Ruske Federacije.

Ovom istorijskom trenutku prethodio je krimski referendum 16. marta, prema čijim rezultatima se većina birača (96,77 odsto) izjasnila za ulazak Krima u sastav Ruske Federacije. U Sevastopolju je 95,6 odsto stanovnika grada glasalo za povratak Rusiji. Više od 80 odsto birača sa pravom glasa na poluostrvu je učestvovalo u referendumu.

To je bila pravedna i dugo očekivana odluka i za Krimljane i za sve građane Rusije, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije, povodom godišnjice potpisivanja sporazuma.

"Dugo očekivano ponovno ujedinjenje poluostrva sa Rusijom postalo je najvažniji događaj u modernoj istoriji za Krimljane i sve građane naše zemlje, oličenje prava naroda na samoopredeljenje i najviši trijumf demokratije", istaknuto je u saopštenju ministarstva.

Tokom proteklih 11 godina, neprijatelj je više puta pokušavao da kazni Krimljane zbog slobodnog izbora da se vrate svojoj rodnoj luci, dodaju iz ministarstva.

"Stanovnici Krima su nepokolebljivo podnosili ne samo vodnu, energetsku, prehrambenu i transportnu blokadu, (kao i logističku, s obzirom na to da im nije data mogućnost da pribave odgovarajuća dokumenta za putovanje u niz zemalja), već i pravu pravnu agresiju koju je pokrenuo režim u Kijevu uz podršku NATO zemalja", navedeno je u saopštenju.

Dodaje se i da se situacija na Krimu značajno poboljšala od 2014. godine, a kao primer navodi se izgradnja Krimskog mosta, koji predstavlja snažan simbol pripajanja Rusiji. Osim toga, aktivno se razvija poljoprivreda, izgradnja stambenih kompleksa i infrastrukture, a učvrstio je svoju poziciju i turistički sektor.

"Upravo to izaziva monstruozni gnev koji se izražava u beskrajnoj agresiji kijevskog režima i svih onih koji iza njega stoje", zaključuju iz ministarstva.