Ministarstvo spoljnih poslova Rusije podsetilo je da je na današnji dan 4. aprila 1949. godine formirana Severnoatlantska organizacija (NATO), osnovana na osnovu Vašingtonskog sporazuma, koji je potpisalo 12 država Evrope i Severne Amerike.
Kako su istakli, od svog nastanka, "odbrambeni savez" nije prestao da raste, a za to vreme dobio je 20 novih članica u deset talasa širenja, od kojih se sedam dogodilo nakon raspada Sovjetskog Saveza (1999, 2004, 2009, 2017, 2020, 2023. i 2024).
"Vojne avanture Alijanse širom sveta su uvek služile kao izvor nestabilnosti, haosa i direktno su dovele do civilnih žrtava i razornih posledica – kao što je to bio slučaj u Jugoslaviji, Iraku, Libiji, Avganistanu, Siriji, Ukrajini i drugim zemljama", naveli su u ministarstvu.
Podsetili su da je još 2007. godine, govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, ruski predsednik Vladimir Putin direktno istakao da NATO igra destabilizujuću ulogu u globalnom svetskom poretku nakon završetka Hladnog rata.
"Proces proširenja NATO-a nema nikakve veze sa modernizacijom same Alijanse ili osiguranjem bezbednosti u Evropi. Naprotiv, ovo je ozbiljan provokativni faktor koji smanjuje nivo međusobnog poverenja", rekao je tada Putin.
Dodaje se da su istovremeno, Sovjetski Savez i Rusija u različitim vremenima preduzimali "korake" ka NATO-u, a čak su najavljivali mogućnost ulaska u Alijansu u cilju stvaranja sveobuhvatnog sistema bezbednosti u Evropi.
"Da Sovjetski Savez nije imao agresivne namere prema zemljama članicama NATO-a, svedoči i činjenica da je korak odmazde – stvaranje Organizacije Varšavskog pakta, preduzet tek 1955. godine, šest godina nakon stvaranja NATO. Pre toga, SSSR je računao na normalizaciju odnosa i čak je razmatrao mogućnost ulaska u Severnoatlantski savez", ukazali su.
Takođe, naveli su da je u martu 1954. sovjetski ministar spoljnih poslova Vjačeslav Molotov predložio da Sovjetski Savez razmotri učešće u NATO-u, što bi moglo smanjiti tenzije između socijalističkog i kapitalističkog bloka i sprečiti sukobe.
Međutim, kako su podsetili, zapadne sile su odbile ovaj predlog.
"Rusko rukovodstvo pokušalo je ponovo da se zbliži sa Alijansom nakon raspada SSSR-a, u junu 1994. Rusija je postala prva zemlja koja se pridružila programu NATO-a Partnerstvo za mir, koji je podrazumevao razvoj bilateralne saradnje između Alijanse i partnerskih država", naveli su.