Rusija ima dovoljno snage i sredstava da dovede SVO do logičnog završetka i do rezultata koji je potreban Rusiji, naveo je predsednik Rusije Vladimir Putin u dokumentarnom filmu Pavla Zarubina "Rusija. Kremlj. Putin. 25 godina", čiji su inserti objavljeni na telegram kanalu novinara.
Novinar se osvrnuo na provokacije koje Ukrajina upućuje Rusiji, uključujući napade raketama.
"Zašto takva hladnokrvnost zauzvrat? Zato što bi se u tom slučaju sve završilo nuklearnim ratom?", upitao je Zarubin.
"Ispravno ste rekli - hteli su da nas isprovociraju. Hteli su da načinimo greške. Ali, nije bilo potrebe da se primeni oružje koje ste sada pomenuli, i nadam se da neće biti potrebno", odgovorio je Putin.
Prema njegovim rečima, Rusija ima dovoljno snage i sredstava da to što je započeto 2022. godine dovede do logičnog završetka i sa rezultatom koji je potreban Rusiji.
Zašto SVO nije počela ranije?
Prema rečima predsednika, Zapad nije pravilno odgovorio na upozorenja izneta na Minhenskoj konferenciji 2007. godine, što je dovelo do događaja u Ukrajini. Naime, dugogodišnje nepriznavanje nezavisnosti i suvereniteta Rusije od strane Zapada dovelo je do Specijalne operacije.
Rusija nije mogla da ostavi Krimljane da ih rastrgnu 2014. godine, naveo je on i ocenio da su postupci Moskve u to vreme bili ispravni.
Napomenuo je i da je, zahvaljujući sankcijama koje je Zapad uveo Rusiji, zemlja od 2014. godine napravila snažan skok. Međutim, prema njegovim rečima, tada je bilo rano za pokretanje SVO, budući da Rusija nije bila spremna za konfrontaciju sa celim Kolektivnim zapadom.
Kada su u pitanju Minski sporazumi, Putin je naveo da se to iskustvo mora imati u vidu i u budućnosti. Ispostavilo se da je Rusija jednostavno prevarena, zaključuje Putin, a ta pauza je iskorišćena kako bi Zapad bi ponovo naoružao Ukrajinu i pripremio je za sukob.
"Svako može biti prevaren, ali hteli smo da verujemo, jer se Rusija nalazila u takvom stanju. Nismo mogli da ne verujemo", rekao je predsednik.
Kako navodi, Rusija nije mogla da pristupi naglim koracima, ne sprovodeći odgovarajući posao u oblasti bezbednosti, oblasti Oružanih snaga, sferi ekonomije i finansija.
"Nismo se posebno pripremali za to. Iskreno smo težili da ipak rešimo problem Donbasa mirnim sredstvima. Ali, ispostavilo se da je druga strana mislila i činila drugačije", kazao je Putin.
Kada je novinar upitao da li je upravo to razlog zašto Specijalna vojna operacija nije započeta ranije, Putin je odgovorio da jeste.
On je dodao da je reakcija javnosti na SVO bila upravo onakva kakvoj se ruski predsednik nadao. Svaki državljanin Rusije je shvatio da je upravo on država i da budućnost zavisi od njega, dodao je predsednik.
Zatim su nastavili obilazak Putinovog stana u Kremlju i posetili njegovu prostoriju za molitvu.
Moralne vrednosti – osnova ruske države
U osnovi zapadne kulture, katoličke, protestantske, na prvom mestu je, kako primećuje, materijalno blagostanje. On je naglasio da, za razliku od Zapada, u Rusiji uvek govore o moralnim principima.
"U osnovi naše svesti ne leži materijalno blagostanje, već moralna osnova, koja je fundament i porodice i države i budućnosti Rusije", naveo je Putin.
"Ako se ne budemo oslanjali na naše tradicionalne vrednosti, nas jednostavno neće biti, Rusija će jednostavno izgubiti svoj identitet i to je, sa tačke gledišta budućnosti zemlje, zaista opasno", poručio je Putin.
Prema rečima predsednika, razlika između ruskog čoveka i zapadnog društva je ta što ruski narod razmišlja o nečemu večnom, nečemu bezgraničnom, nečemu uzvišenom.
"Čak i ateisti u to veruju. Ja tako smatram. Zato čovek sa takvim ubeđenjima, pogledima, takvim moralnim kodom, s vremena na vreme dobije želju da se obrati Svevišnjem, da se prekrsti - imam u vidu Hrišćane, a Muslimani da poštuju svoje običaje i obrate se Gospodu", kazao je Putin.
Kako dodaje, i sam potrebu da se obrati Svevišnjem. Kada se dogodila talačka kriza u moskovskom teatru 2002. godine, "Nord-Ost", Putin je prvi put kleknuo, kako bi se pomolio, rekao je Zarubinu.
O budućem nasledniku
Putin je istakao da o stalno razmišlja o svom budućem nasledniku na poziciji predsednika države.
"Čovek koji nema poverenje naroda verovatno neće imati šansu da uradi nešto ozbiljno. To je apsolutno fundamentalno pitanje. Stoga, kada razmišljam, a o tome razmišljam stalno, naravno - razmišljam o tome da bi trebalo da se pojavi čovek, ili još bolje, nekoliko ljudi, koji bi mogli da steknu to poverenje građana zemlje", rekao je on.
Ipak, na kraju krajeva, kako navodi, "izbor je na narodu, na ruskom narodu, na građanima, na biračima".
Prema njegovim rečima, unutrašnje jedinstvo društva je osnova svih dostignuća. A kako bi se stvorili uslovi za razvoj zemlje i njenu bezbednost neophodno je poverenje prema visokim zvaničnicima. To poverenje se stiče, kako dodaje, efikasnim i poštenim radom.
Osvrnuo se i na nedostatke obavljanja dužnosti predsednika, rekavši da je minus tog posla preopterećenje. Naime, malo vremena može posvetiti voljenima, ali "postoje i stvari koje sve to nadoknađuju".
O Zapadu i Minhenskoj konferenciji
Još od početka dvehiljaditih, jasno je da geopolitički protivnik Rusije deluje veoma podmuklo, "govoreći jedno, a radeći nešto sasvim drugo", primetio je predsednik.
Međutim, navodi da ni sam u početku nije razumeo baš sve.
"Taj civilizovani svet je odlučio da je Rusija oslabila, da se istorijska Rusija zvana Sovjetski Savez, raspala i da preostale delove treba dokrajčiti. Najveći od njih je Ruska Federacija i ona takođe treba da bude podeljena na 4-5 delova. Na meni je bila odgovornost za budućnost zemlje i, naravno, počeo sam da radim na tome da se to nikada ne dogodi", izjavio je.
Otuda poziv zapadnim partnerima da poštuju interese Rusije, objasnio je.
"Rusija će ili biti nezavisna i suverena, ili je uopšte neće biti. I to je ono što sam želeo da poručim našim partnerima, kako sam tada govorio, kolegama, u nadi da će čuti i nekako prilagoditi svoj stav prema Rusiji", priseća se konferencije u Minhenu 2007. godine.
Tada je pokušavao da na neki način dopre do njih, govoreći im, "vi ne podržavate samo separatiste na Kavkazu, vi podržavate fundamentaliste na Kavkazu, vi ih sami nazivate teroristima, a podstičete njihove aktivnosti ovde, i štaviše, vi ih podržavate, i evo dokaz", pokazujući upravo te dokaze. Oni su, prema njegovim rečima, na to klimali glavom i govorili da će sve "srediti" ali dešavalo se upravo suprotno.
"Šta se sada dešava? Priznaju to na Zapadu, a sada i SAD o tome govore, otvoreno to govore: nalazimo se u stanju egzistencijalnog rata sa Rusijom", primetio je Putin.
O privatnom životu
Na pitanje novinara da li njegovi unuci mogu da budu njegovi gosti u Kremlju, Putin je naveo da mogu, ali da ima sadržajan raspored. Zato se, kako navodi, unapred najavljuju, kako bi uspeli da se vide. Kada je novinar upitao da li je Putin strog prema njima, on je rekao da nije.
Naveo je i da se trudi da ne jede kasno noću, ali ponekad sebi dozvoljava kefir i druge namirnice ruske proizvodnje. Nekada je sam u kuhinji, ali ima i pomoćnike.
Istakao je i da vežba sat i po dnevno, trudi se da poseti bazen i da radio kardio-vežbe.
Predsednik je u fragmentima filma koji su objavljeni ranije pozvao novinarsku ekipu u kuhinju, ponudio im kefir i beloruske čokoladice. Zatim su se premestili u dnevnu sobu, gde su vodili razgovor, budući da je tamo, kako je naveo, udobnije.
Dokumentarni film "Rusija. Kremlj. Putin. 25 godina" biće prikazan danas u 21 po moskovskom vremenu na TV kanalu "Rusija 1".