Rusija

Ko stoji iza napada Kijeva na rusku nuklearnu trijadu: Da li se bliži "orešnik" momenat?

Napad na ruske strateške bombardere, koji su deo nuklearne trijade, bila je zajednička operacija SAD i Britanije, a posebno MI-6, piše brazilski politički analitičar Pepe Eskobar na sajtu "Fondacija strateške kulture"
Ko stoji iza napada Kijeva na rusku nuklearnu trijadu: Da li se bliži "orešnik" momenat?© РИА Новости/ Министерство обороны РФ

Posle telefonskog poziva predsednika SAD ruskom predsedniku Putinu, stvari izgledaju jasnije: Tramp, navodno, nije znao za ukrajinske  napade i dobro je razumeo da će Rusija odgovoriti na provokaciju, snažnije nego što će Ukrajina moći da podnese.

Kada i gde – videćemo.

Prve procene ukazuju da su svega tri strateška bombardera Tu-95MS pogođeni u bazi Belaja u Irkutsku. Jedan od njih je delimično oštećen, a tri druga T-22M3 su pogođena, od kojih dva nepopravljivo. U bazi Olenja u Murmansku, možda su pogođena još četiri Tu-95MS, plus jedan An-12.

Čak i ako ih je pet izgubljeno, to je manje od 10 odsto njihove flote. Od pet baza, koje je trebalo da budu napadnute, napad je bio uspešan samo u dve. Ali, nije stvar u tome.

Iznova i iznova se u medijima ponavlja pitanje zašto je Rusija ostavila svoje strateške bombardere nezaštićene. Ukratko, zato što je to bio uslov novog ugovora, poznatog kao "novi START", koji je potpisan još 2010. i produžen do 4. februara 2026.

Novi sporazum START predviđa da strateški bombarderi moraju da budu vidljivi "nacionalnim tehničkim sredstvima (NTM) verifikacije", kao što su satelitski snimci, kako bi se omogućilo praćenje druge strane.

Inače, novi START je ugovor sklopljen između SAD i Ruske Federacije radi smanjenja i ograničavanja strateškog ofanzivnog naoružanja.

Novom terorističkom akcijom kijevske hunte bačen je u senku ishod druge runde pregovora između Rusije i Ukrajine, na kojem se nije razgovaralo ni o čemu drugom nego o razmeni zarobljenika.

Šef kijevske hunte Zelenski izjavio je da je ova operacija bila planirana "godinu, šest meseci i devet dana", preneo je Ukrinform. To je, prema njegovim rečima, bio "apsolutno briljantan i nezavisan rezultat Ukrajine".

Ali, Zelenski ne zna o čemu govori.

Pogledajmo izbliza u čemu se sastoji "briljantnost" ove ukrajinske operacije. 

Zajednička operacija SAD i Britanije

Naravno, kijevska hunta nije u stanju da planira a ni da sprovede ništa nezavisno od svojih zapadnih "saveznika".

Napad na ruske strateške bombardere, koji su deo nuklearne trijade, bila je zajednička operacija SAD i Britanije, a posebno MI6, piše brazilski politički analitičar Pepe Eskobar na sajtu "Fondacija strateške kulture". Uz pojašnjenje za neupućene: "Celokupnu tehnološku investiciju i strategiju obezbedila je američko-britanska kombinacija."

Međutim, ovi gubici, ma koliko bili bolni, dodaje Eskobar, neće uticati na mogućnosti ruskih vazdušno-svemirskih snaga.

Američki predsednik Donald Tramp nije bio unapred obavešten o ukrajinskom napadu dronovima na ruske aerodrome, izjavila je i portparolka Bele kuće Kerolajn Levit. Upitana da li je Kijev o tome prethodno obavestio Trampa, Levit je (očekivano) odgovorila: "Nije."

Ali, to je, kao i "istanbulski kabuki teatar" – samo političko pozorište, navodi Eskobar.

Nejasno je, dodaje on, da li je Tramp bio obavešten. Sada Kremlj i službe bezbednosti istražuju sve mogućnosti, a posebno ko je dao konačno zeleno svetlo za ovu operaciju.

"Očekivano, 'istanbulski kabuki' je došao i otišao kao bezobrazan spektakl, zajedno sa ukrajinskom delegacijom u vojnim uniformama i ministrom odbrane Rustemom Umarovim, koji nije bio u stanju da govori čak ni osrednji engleski, na neurednoj konferenciji za novinare nakon kratkog sastanka u 1.15", nastavlja brazilski analitičar.

Sve će se odlučiti na bojnom polju

Sada je jasno da je jedino rešenje za kijevsku huntu samo ono vojno. Specijalna vojna operacija će se nastaviti, sve do vojnog sloma Kijeva, a to se može protegnuti i na 2026. godinu. Kako je ponovio ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov: "Sve će se (u vezi sa Kijevom) odlučiti na bojnom polju."

S tim što je prilikom sastanka dve delegacije glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski predstavio Kijevu predstojeću veoma preciznu "mapu puta", koja uključuje potpuno povlačenje ukrajinskih snaga iz DNR, LNR, Hersona i Zaporožja, međunarodno priznanje Krima, Donbasa i Novorosije, kao i neutralnost Ukrajine.

Potom bi usledilo održavanje izbora u Ukrajini, ili onog što bi nje ostalo, i potpisivanje konačnog mirovnog sporazuma, koga bi obavezujućom rezolucijom odobrio Savet bezbednost UN, kao i zabrana raspoređivanja nuklearnog oružja.

Osveta je neizbežna

Naravno, ništa od toga ne može da prihvati sadašnji režim u Kijevu, kao ni neonacističke grupe koje ga kontrolišu, ili ratni huškači sa Zapada, što samo potcrtava potrebu svrgavanja kijevske hunte. Odnosno, kako kaže turski analitičar Mehmet Perinček, ovde je jednačina veoma jednostavna: "Nema rata ukoliko nema kijevskog režima."

Pitanje rata je pitanje života i smrti, ali ne za Ukrajinu, nego za članove kijevske hunte.

Zapravo, skorašnji događaji otvaraju niz mnogo važnijih pitanja: ko na Zapadu zaista želi (nuklearni) rat sa Rusijom?

Ono što je sigurno: odgovor Rusije će neminovno uslediti, a on će biti razoran, ne samo za Kijev. "Za sada je ruska reakcija prilično metodična: potpuna tišina, opsežna istraga, plus provođenje onog što je dogovoreno u Istanbulu", dodaje Eskobar.

Za sada, preovlađujuće raspoloženje u Rusiji je: "Oslobodite 'orešnike', uz plotune hipersoničnih projektila." Ruskom javnom mnjenju je dosadilo da bude meta serijskih terorističkih napada. Ukrajinska država, zaključio je Putin, pretvorila se u neku vrstu terorističke organizacije.

Međutim, ovde je u pitanju odnos između dve najmoćnije nuklearne sile i budućnost novog START-a. Pred tim, i pitanje budućnosti Ukrajine i mirovnih pregovora izgleda beznačajno.

Opšte raspoloženje primorava Moskvu na oštar odgovor, zaključuje Eskobar. Rusija, u stvari, razmišlja da li je još moguće da porazi Kolektivni zapad bez pokretanja trećeg svetskog rata.

"Sve što treba da bude uništeno će obavezno biti uništeno, a oni koji treba da budu istrebljeni – nestaće", podvukao je bivši ruski predsednik Dmitrij Medvedev i istakao:

"Osveta je neizbežna."

image
Video Player is loading.
Current Time 0:00
Duration 0:00
Loaded: 0%
Stream Type LIVE
Remaining Time 0:00
Â
1x
    • Chapters
    • descriptions off, selected
    • subtitles off, selected
      • Quality
      Live