Zemlje članice NATO-a obavezale su se da će do 2035. godine trošiti 5 odsto svog BDP-a na odbranu i potvrdile "čeličnu" posvećenost kolektivnoj odbrani, kako je navedeno u Članu pet , navodi se u zajedničkoj izjavi nakon samita Alijanse.
"Saveznici se obavezuju da će do 2035. godišnje trošiti 5 odsto BDP-a na osnovne odbrambene potrebe, a takođe na troškove koji su u vezi sa odbranom i bezbednošću, kako bismo obezbedili ispunjavanje naših individualnih i kolektivnih obaveza u skladu sa članom tri Vašingtonskog ugovora", navodi se u saopštenju.
Naše investicije će osigurati da imamo snage, kapacitete, resurse, infrastrukturu, ratnu spremnost i otpornost potrebne za odvraćanje i odbranu u skladu sa naša tri osnovna zadatka: odvraćanje i odbrana, sprečavanje i upravljanje krizama i kooperativna bezbednost, dodaje se.
Saveznici se slažu da će ova obaveza od pet posto obuhvatiti dve osnovne kategorije odbrambenih investicija. Saveznici će godišnje izdvajati najmanje 3,5 odsto BDP-a na osnovu dogovorene definicije odbrambenih rashoda NATO-a do 2035. godine za resurse osnovnih odbrambenih potreba i za ispunjavanje ciljeva sposobnosti NATO-a.
Saveznici će godišnje izdvajati do 1,5 odsto BDP-a za, između ostalog, zaštitu "kritične" infrastrukture, odbranu mreža, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, oslobađanje inovacija i naše odbrambene industrijske baze, navodi se u deklaraciji.
Putanja i bilans potrošnje u okviru ovog plana biće preispitani 2029. godine, u svetlu strateškog okruženja i ažuriranih ciljeva sposobnosti, dodaje se.
U deklaraciji je kritikovana Rusija kao "dugoročna pretnja", ali manje oštro nego na prethodnim savetima. Članice NATO su ponovile da će nastaviti da pružaju podršku Ukrajini, ali se ne pominju izgledi Kijeva da postane članica Alijanse.
Članice potvrđuju svoje "suverene obaveze da pruže podršku Ukrajini", čija bezbednost, kako navode, doprinosi i njihovoj. Ovo uključuje "direktne doprinose ukrajinskoj odbrani i njenoj odbrambenoj industriji prilikom obračunavanja odbrambenih izdataka saveznika".
Vladimir Zelenski je na marginama samita insistirao na podršci Zapada kako bi se osudila navodna "ruska invazija".
Donald Tramp je, kako prenosi "Telegraf", odbio da potpiše takvu međunarodnu izjavu, jer se plaši da će to poremetiti njegove mirovne pregovore sa Vladimirom Putinom.
U saopštenju se navodi i da su se zemlje članice obavezale da će raditi na "eliminisanju odbrambenih trgovinskih barijera među saveznicima" i promovisati "odbrambenu industrijsku saradnju".
Izjava koju su lideri NATO-a potpisali u Hagu bila je značajno kraća od one iz prethodne godine. Zajednička izjava, sadrži nešto više od 400 reči, u poređenju sa prethodnom koja se sastoji iz više od 5.000 reči. Mada, i čitav samit u Hagu, protekao je u "skraćenom" izdanju, kako se Donald Tramp ne bi dosađivao i nervirao.
Naredni samit Alijanse održaće se sledeće godine u Turskoj.