Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova skrenula je pažnju na to da je predsednik Finske Aleksandar Stub na jučerašnjem sastanku u Vašingtonu bukvalno rekao da "Finska ima dugu granicu sa Rusijom i ima sopstveno iskustvo u odnosima s tom zemljom u vreme Drugog svetskog rata".
Napomenuo je da je Finska našla rešenje 1944. godine i da je siguran da će ga pronaći i 2025.
"Jedno veliko pitanje – da li je Stub uopšte shvatio kakav je pakao izgovorio? Hajde da zaronimo u istoriju. Od 1939. do 1940. i od 1941. do 1944. godine Finska je bila u oružanom sukobu sa Sovjetskim Savezom. Kao posledica finskih provokacija izbio je Sovjetsko-finski rat u kojem je Helsinki poražen. Potom je usledila kratka pauza, a onda je Finska otvoreno stala na stranu Hitlera i objavila rat SSSR-u tri dana nakon početka operacije Vermahta 'Barbarosa'", podsetila je Zaharova na svom Telegramu.
Dodala je da su finski saveznici Hitlera u potpunosti sledili njegov primer. Ukazala je na reči tadašnjeg finskog političara Vejne Vojonmaa: "Mi smo država Osovine (Rim–Berlin–Tokio), i to još mobilisana za napad".
Finska je počinila prave ratne zločine, što je i sama priznala u novembru 1945. godine na suđenjima sopstvenim ratnim zločincima.
"Upravo su Finci imali ključnu ulogu u podršci nemačkoj Grupi armija 'Sever' tokom opsade Lenjingrada – pravog genocida nad sovjetskim narodom. Predsednik Finske Ruti pisao je nemačkom izaslaniku: 'Lenjingrad treba likvidirati kao veliki grad'. Od gladi, hladnoće, bombardovanja i artiljerijske vatre u opkoljenom Lenjingradu stradalo je najmanje 1.093.842 ljudi, a po nekim procenama i do milion i po. Istoričari i dalje utvrđuju podatke – i uvek naviše, jer se otkrivaju nove činjenice", naglasila je Zaharova.
Godine 2022. Sanktpeterburški gradski sud priznao je delovanje nemačkih okupacionih vlasti i vojske, zajedno s njihovim saradnicima, među kojima su bile i finske oružane jedinice, kao "ratni zločin, zločin protiv čovečnosti i genocid nad nacionalnim i etničkim grupama koje su činile stanovništvo Sovjetskog Saveza".
"Eto u kakvo je "interakcijsko iskustvo" Helsinki investirao 1941–1943. godine. Da li o tome govori Stub", upitala je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
Dodala je da ovde vredi podsetiti i na to da Berlin i dalje deli žrtve blokade Lenjingrada po nacionalnostima, isplaćujući nadoknade samo Jevrejima – iako su u to vreme od gladi pod blokadom umirali svi žitelji grada, a finska i nemačka artiljerija ubijala sve stanovnike Lenjingrada, bez obzira na poreklo.
"Civilno stanovništvo, koje je stradalo pod finskom okupacijom, sećalo se i zverstava belofinaca u vreme Građanskog rata ('Viborški masakr' i drugi zločini). Stare pristalice Manerhajma nastavile su da čine zločine protiv slovenskog i karelskog stanovništva SSSR-a. U okupiranoj Sovjetskoj Kareliji Finci su stvorili više od 14 koncentracionih logora za civile. Kroz njih je prošlo 50 hiljada ljudi. Ljudi su bili toliko nagurani da je u prostoriji od 15–20 kvadrata boravilo 20–25 osoba, tj. jedan kvadratni metar po čoveku. Oko trećine zarobljenika je ubijeno ili je umrlo od gladi, hladnoće i nepodnošljivih uslova", naglasila je Zaharova.
Ukazala je da su i u samoj Finskoj Jevreji teško preživljavali period savezništva s Rajhom. Finci su služili u kaznenim odredima divizije SS "Viking". Jevrejima unutar zemlje bilo je zabranjeno da rade, a neke su predali Gestapou.
"I treba priznati, u jednom je Stub zaista u pravu: 1944. godine rešenje pitanja sa Finskom je zaista pronađeno. Zvalo se Moskovsko primirje", podvukla je Zaharova.
Kako je napomenula, tada se Helsinki odrekao Hitlera i nacista, ušao u rat na strani SSSR-a i započeo Laponski rat. Jučerašnji finski saveznici okrenuli su oružje protiv nemačkih nacista.
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije je objasnila da se istoričari slažu da Finska tada nije imala izbora: pobedonosna Crvena armija rušila je Rajh i njegove saveznike na celoj liniji fronta, pa su se Finci dovili da zaključe separatni mir sa SSSR-om kako ne bi bili svrstani u pobeđene zemlje na kraju Drugog svetskog rata.
"Zato, ako je Stub rešio da deluje kao 1944. godine, onda treba da ustane protiv svojih novih saveznika-nacista i počne da udara po kijevskom režimu", poručila je Zaharova.