Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, otvarajući plenarno zasedanje desetog Istočnog ekonomskog foruma, sa ciljem podsticanja ubrzanog razvoja ekonomije Dalekog istoka i širenja međunarodne saradnje u Azijsko-pacifičkom regionu, podsetio je na stav koji povremeno ponavlja u svojim nastupima: verovati se ne može nikome, ali ako postoji želja da se neka tema dublje razume – treba slušati stručnjake, a ne mišljenja sa interneta.
Ruski lider je istakao da je više puta odgovarao na pitanje kome se može verovati u složenim okolnostima savremenog doba, a njegov odgovor ostaje isti.
"Ne treba verovati nikome. Treba polaziti od sopstvenog iskustva i obraćati se mišljenju ne bilo kakvih ljudi koji rado sede na internetu i iznose svoje stavove, već stručnjaka, ako postoji želja da se dublje uđe u pitanje koje vas zanima", poručio je šef ruske države.
Predsednik Rusije tradicionalno svake godine učestvuje na ovom forumu.
Prema njegovim rečima, danas je ovaj region "postao najvažniji faktor jačanja pozicija Rusije u svetu", a ruski lider nazivao ga je "ruskim zastavnikom u novoj globalnoj ekonomskoj stvarnosti".
Ovo je deseti po redu Istočni ekonomski forum (IEF) i održava se u ruskom gradu Vladivostoku, na kampusu Dalekoistočnog federalnog univerziteta.
Glavna tema ovogodišnjeg IEF-a je "Daleki istok – saradnja za mir i prosperitet". Forum traje od 3. do 6. septembra.
Program jubilarnog 10. IEF-a ima preko 110 događaja a očekuje se više od 6.500 učesnika iz 79 zemalja.
5. sep 2025 • 13:33
Istočni ekonomski forum: 283 sporazuma u vrednosti preko 6 biliona rubalja
Zamenik premijera i opunomoćeni predstavnik ruskoh predsednika u Dalekoistočnom federalnom okrugu, Jurij Trutnjev, saopštio je da je na Istočnom ekonomskom forumu već zaključeno 283 sporazuma u ukupnoj vrednosti od 6,04 biliona rubalja.
Daleki istok u fokusu: Preko 70 zemalja na Istočnom ekonomskom forumu
Gosti iz 75 zemalja sveta učestvovali su na desetom Istočnom ekonomskom forumu 2025. godine, saopštio je ministar za razvoj Dalekog istoka Aleksej Čekunkov.
"Zaista smo se pripremali za ovaj forum ne samo kao za događaj na kojem se sastaju gosti iz 75 zemalja, već kao za početnu tačku sledeće decenije razvoja Dalekog istoka", istakao je Čekunkov na konferenciji za novinare na Istočnom ekonomskom forumu.
Stiven Sigal: Ja sam Rus, ne sarađujem sa SAD
Američki glumac Stiven Sigal izjavio je da sebe smatra Rusom, prenosi TASS.
"Ja ne sarađujem sa Sjedinjenim Državama. Ja sam Rus", odgovorio je on novinarima na pitanje o dijalogu između Rusije i SAD nakon plenarne sednice Istočnog ekonomskog foruma.
Rusija otvorena za obnovu trgovine sa SAD, ali ne na štetu svojih saveznika
Rusija je spremna da obnovi trgovinske i ekonomske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali ne na štetu svojih sadašnjih partnera, izjavio je ministar za ekonomski razvoj Ruske Federacije Maksim Rešetnjikov u intervjuu za RT na marginama Istočnog ekonomskog foruma.
"Naša trgovina sa Sjedinjenim Državama oduvek je bila obostrano korisna i tehnološki napredna. Obnova te trgovine je moguća, mi smo spremni, ali istovremeno ni u kom slučaju nećemo preduzimati ništa što bi bilo na štetu naših sadašnjih partnera. To mora biti sistem u kojem svi dobijaju – takozvani "vin-vin" (win-win) model – odnosno situacija u kojoj svi pobede, i to ne na račun trećih zemalja", poručio je Rešetnjikov.
Peskov: Moguć novi susret Putina i Trampa – potrebni pravno obavezujući dokumenti
Portparol ruskog lidera Dmitrij Peskov je u intervjuu za aif.ru istakao da je drugi krug pregovora predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika SAD Donalda Trampa moguć u bliskoj budućnosti.
"Naravno da je moguć. Nemam nikakve sumnje da, ako predsednici smatraju neophodnim, njihov susret može biti vrlo brzo organizovan. Baš kao što je i sastanak na Aljasci bio organizovan u kratkom roku. Radni kontakti se odvijaju stalno", napomenuo je Peskov.
Prema njegovim rečima, interesi Rusije i SAD podudaraju se ukoliko američki predsednik može da pomogne u političko-diplomatskom rešavanju ukrajinskog sukoba.
"Mi ćemo nastaviti Specijalnu vojnu operaciju, ali naš prioritet su političko-diplomatska sredstva za regulisanje. I ako nam Tramp može pomoći da takvi mehanizmi postanu dostupni, onda se naši interesi ovde podudaraju – i to treba pozdraviti. Upravo to dobija veoma visoku ocenu predsednika Putina. On je više puta istakao da veoma ceni napore Trampa i da mu je zahvalan za sve što čini u potrazi za rešenjem", naglasio je Peskov.
On je takođe dodao da "na reč" nikome ne treba verovati, već da su potrebni pravno obavezujući dokumenti koji potvrđuju svaki dogovor.
Putin: Otvoren sam za razgovore s Trampom
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je otvoren za razgovore sa američkim liderom Donaldom Trampom, kao i da je sam šef Bele kuće takođe otvoren za njih.
Putin je dodao da nakon konsultacija u Evropi nije stupao u razgovor sa američkim predsednikom.
"Zasad po razultatima tih konsultacija u Evropi nismo razgovarali. Uostalom, meni je bilo i teško to učiniti – upravo sam stigao iz Kine i sad sam ovde", objasnio je ruski lider.
Još jedan sastanak na forumu: Putin se sastao i sa guvernerom Kamčatskog kraja
Na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku, šef ruske države Vladimir Putin se sastao i sa guvernerom Kamčatskog kraja Vladimirom Solodovom, prenosi Kremlj.
Zaharova o suštini Istočnog ekonomskog foruma
Mnogopolarnost je suština završenog plenarnog zasedanja Istočnog ekonomskog foruma, na kojem je učestvovao predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, smatra portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
"Konačan izraz u bukvalnom i prenosnom smislu, kvintesencija, bila je reč mnogopolarnost", poručila je ona novinarima.
Zaharova je istakla da je mnogopolarnost u ekonomskoj, političkoj i humanitarnoj dimenziji odgovor na mnoga pitanja i izazove.
"Mogućnosti radi saradnje, a ne radi beskonačnih mahinacija, segregacije i drugih destruktivnih pojava", dodala je ona.
Putin održao sastanak sa guvernerom Primorskog kraja
Predsednik Rusije Vladimir Putin održao je sastanak sa guvernerom Primorskog kraja Olegom Kožemjakom.
Ruski lider je primio šefa regiona u Vladivostoku po završetku plenarne sednice Istočnog ekonomskog foruma.
Peskov: Putin je pozvao Zelenskog na sastanak u Moskvu radi razgovora, a ne radi kapitulacije
Ruski predsednik Vladimir Putin pozvao je Vladimira Zelenskog u Rusiju radi razgovora, a ne da bi prihvatio kapitulaciju, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
"Zelenski je pozvan u Moskvu da razgovara, a ne da kapitulira", istakao je Peskov.
Odgovarajući na pitanje zašto je izabrana upravo Moskva, portparol šefa ruske države je napomenuo da je to bio Putinov predlog.
"To je bio njegov predlog i vidimo da ga je Zelenski lično odbio preko svog ministra spoljnih poslova", poručio je Peskov.
Čitavo obraćanje Peskova možete pročitati klikom na OVAJ link.
Putin: Ako se na teritoriji Ukrajine pojave neke strane trupe, smatraćemo ih legitimnim metama
Ako se na teritoriji Ukrajine pojave neke strane trupe, smatraćemo ih legitimnim metama za uništenje, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin na plenarnoj sednici Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.
"Što se tiče mogućih vojnih kontigenata u Ukrajini. Upravo je to jedan od prvobitnih razloga sukoba – uvlačenje Ukrajine u NATO. Stoga, ako se tamo pojavi nekakva vojska, pogotovo sada, dok traju borbena dejstva, polazimo od toga da će to biti legitimni ciljevi za uništenje", upozorio je šef ruske države.
Dodao je da će poštovati sve sporazume i bezbednosne garancije – i za Rusiju, i za Ukrajinu – koji budu postignuti.
Opširnije pročitajte OVDE.
Putin: Za obnovu ekonomske saradnje Rusije i SAD potrebna politička odluka
Ruski predsednik je istakao da Rusija i Sjedinjene Američke Države mogu sarađivati u Arktiku, kao i da u SAD postoji mnogo kompanija koje žele da obnove saradnju sa Rusijom.
"Azijsko-pacifičkom regionu, recimo, pripadaju i Sjedinjene Države. Tamo ima mnogo zainteresovanih koji žele da obnove ili započnu novu saradnju sa nama", naglasio je Putin.
Napomenuo je da je za obnovu ekonomske saradnje Rusije i SAD potrebna politička odluka.
"Na nivou učesnika ekonomske delatnosti, kompanije su spremne za saradnju. To ne zavisi od nas – i mi smo spremni. Ali ako sa druge strane budu donete političke odluke, mi ćemo krenuti i tim putem", istakao je predsednik.
Rusija ima dobre predloge za saradnju sa američkim kompanijama na Aljasci.
"Azijsko-pacifičkom regionu pripadaju i Sjedinjene Američke Države. Tamo ima mnogo zainteresovanih koji žele da obnove ili započnu novu saradnju sa nama. Imamo dobre predloge za rad sa američkim kompanijama na Aljasci", rekao je Putin.
Rusija raspolaže efikasnijim tehnologijama za utečnjavanje gasa u odnosu na američke.
"Tamo postoje resursi, a mi imamo tehnologije za eksploataciju i utečnjavanje gasa koje su znatno efikasnije od onih kojima raspolažu neki od naših američkih partnera", poručio je ruski predsednik.
Opširnije pročitajte OVDE.
O ukidanju kineskih viza za ruske državljane
Ukidanje viza između Rusije i Kine nesumnjivo će ići u korist razvoju bilateralnih odnosa, izjavio je predsednik Vladimir Putin.On je naglasio da će ovaj korak doprineti dodatnom zbližavanju Moskve i Pekinga.
Kada je reč o turističkim putovanjima, ruski lider je istakao da sistem plaćanja zahteva unapređenje, s obzirom na to da je većina bankarskih kartica blokirana od strane Zapada.
"Rusija i Kina rešavaju ovo pitanje", dodao je Putin, podsetivši da je tema razmatrana i tokom njegove nedavne posete Kini.
"Sila Sibira" uzajamno korisna i za Rusiju i za Kinu
Vladimir Putin istakao je da se cena gasa formira na osnovu niza objektivnih faktora, a saradnja u okviru gasovoda "Sila Sibira" uzajamno je korisna i za Rusiju, i za Kinu.
"Što se tiče cena, one su tržišnog karaktera i računaju se po praktično istoj formuli kao i pri isporukama u Evropu, ona je apsolutno tržišna", rekao je ruski lider.
Putin je naglasio da Azijsko-pacifičkom regionu, između ostalog, pripadaju i Sjedinjene Države. Moskva ima odlične predloge za saradnju na Aljasci — tamo postoje resursi, a u Rusiji postoje tehnologije, istakao je predsednik.Pored toga, razmatra se i saradnja u Arktiku, potrebno je samo političko rešenje, dodao je on.
Premijer Mongolije: Saradnja sa Rusijom i Kinom jača stabilnost regiona
Premijer Mongolije Gombodžav Zandanšatar zahvalio je Rusiji na pozivu za učešće na Istočnom ekonomskom forumu.
On je istakao da će ovaj događaj i ubuduće biti vodeća platforma za rešavanje različitih ekonomskih pitanja.
Mongolija je zainteresovana za širenje trgovine i ekonomskih veza, posebno sa zemljama Istočne i Jugoistočne Azije. Pored geografskih prednosti, u Mongoliji raste broj visokokvalifikovanih kadrova. Ekonomija zemlje beleži rast, doprinoseći stabilnom razvoju regiona, naveo je on.
Premijer Mongolije podsetio je da su pre deset godina Rusija, Kina i Mongolija potpisale putnu mapu razvoja saradnje. Nedavno je u Kini održan samit ŠOS-a, na kome su strane potvrdile nameru da razvijaju zajedničke projekte, dodao je on.Saradnja Rusije, Mongolije i Kine pomaže unapređenju situacije u regionu, istakao je premijer. Strane su postigle i dogovor o izgradnji gasovoda kroz teritoriju Mongolije. Vlada zemlje pružiće svestranu podršku za razvoj ovog projekta.Rusija, Kina i Mongolija takođe razmatraju stvaranje zajedničkog transportnog koridora, naglasio je on. To će pomoći da se ojača saradnja između država, istakao je Zandanšatar.
Kina ostaje najveći investitor u ruski Daleki istok
Predsednik Stalnog komiteta Svekineskog narodnog kongresa Li Hundžun izjavio je da Rusija i Kina aktivno razvijaju saradnju i jačaju partnerstvo u brojnim oblastima.
On je podsetio da Peking već mnogo godina zadržava status najvećeg stranog investitora u ruski Daleki istok.
Nekoliko dana ranije, na samitu ŠOS-a, predsednik Kine Si Đinping izneo je inicijativu za reformu sistema globalnog upravljanja, što je, kako je naglasio Li, odgovor na očekivanja različitih zemalja i dokaz spremnosti da se razvija bliska saradnja između država.Kineski političar istakao je da mir i stabilnost doprinose razvoju, podsetivši da se Kina od davnina pridržava kursa prijateljstva i dobrosusedskih odnosa.
"Budućnost Rusije se stvara na Dalekom istoku"
Šef ruske države je poručio da se budućnost Rusije stvara a Dalekom istoku, naglasivši da mladi to vide.
"Upravo se na Dalekom istoku stvara budućnost naše zemlje. Mladi to osećaju, vide i shodno tome reaguju", podvukao je on.
Putin je dodao da se već devet godina zaredom na Dalekom istoku beleži priliv mladih u uzrastu od 20 do 24 godine.
Napomenuo je da je potrebno proširiti hipoteku na Dalekom istoku na sve porodice u regionu sa više dece.
"Smatram da je ispravno omogućiti program dalekoistočne i arktičke hipoteke za sve porodice u regionu koje podižu troje i više dece. Podvlačim – za sve porodice sa više dece, bez obzira na starost roditelja", istakao je ruski predsednik.
Daleki istok treba da postane vodeći region u digitalnom razvoju.
"Daleki istok treba da postane vodeći region digitalnog razvoja Rusije, posebno u oblasti prometa podataka. Naravno, uz obavezno poštovanje zahteva vezanih za poverljivost i bezbednost. O tome stalno govorimo. Obavezno ćemo se vratiti ovoj temi na forumu o veštačkoj inteligenciji koji će se održati krajem ove godine. Očekujem da će Vlada pripremiti odgovarajuće predloge", poručio je Putin.
Opširnije pročitajte OVDE.
Putin: Razvoj Dalekog istoka i Sibira prioritet Rusije
Razvoj Dalekog istoka i Sibira označen je kao prioritet Rusije u 21. veku, naglasio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Kao osnovni uslov za razvoj ekonomije Rusije naveo je stabilnu makroekonomsku politiku.
Putin je napomenuo da je potrebno razviti efikasan finansijski ekosistem na Dalekom istoku.
Kako je istakao, industrijski parkovi u ovom regionu će biti traženi.
"Za razvoj i usvajanje tehnologija, za uspostavljanje savremene proizvodnje, do 2030. godine u Rusiji će biti otvoreno najmanje 100 industrijskih biznis i tehnoloških parkova sa potrebnim lokacijama i komunikacijama. Najmanje 10 takvih parkova treba da se izgradi na Dalekom istoku i u arktičkim regionima zemlje. Siguran sam da će njihova savremena infrastruktura i mogućnosti biti traženi od strane kompanija koje započinju svoje projekte i realizuju perspektivne inicijative", naglasio je ruski predsednik.
On je podvukao da će tehnološki parkovi biti potrebni kompanijama koje planiraju proizvodnju robe koja treba da zameni strane analoge. Radi se, između ostalog, o građevinskim materijalima, medicinskoj opremi, transportnoj tehnici.
Kapaciteti luka na Dalekom istoku do 2030. godine treba da porastu za još 115 miliona tona tereta godišnje.
"U poslednjih 10 godina prosečna zarada na Dalekom istoku porasla je 2,5 puta i, prema rezultatima prošle godine, premašila je 100 hiljada rubalja mesečno u nominalu", istakao je Putin.
Dodao je da ekonomija Rusije treba da postane ekonomija visokih zarada.
"Centralna banka se bori sa inflacijom i nastoji da se vrati na cilj od četiri odsto "
Putin je naglasio da se Centralna banka bori sa inflacijom i nastoji da se vrati na cilj od četiri odsto.
"Rast cena je, u suštini, inflacija. Ali istovremeno Centralna banka se bori sa tom inflacijom i pokušava da se vrati na poznate i potrebne pokazatelje – ne više od 4–5 procenata", rekao je Putin.
On je upozorio da bi naglo smanjenje ključne kamatne stope dovelo do rasta cena.
"Sigurno će mnogi u sali reći: da, to je neprihvatljivo, nemoguće, ključnu stopu treba naglo sniziti. Ali tada će cene rasti", istakao je predsednik.
Putin je takođe naglasio da se finansijske vlasti Rusije ponašaju profesionalno.
"Želim da vas uverim da se ruske finansijske vlasti, Vlada Ruske Federacije i Centralna banka ponašaju profesionalno", napomenuo je on.