Kolektivni zapad nije voljan čak ni da se udubi u probleme sa Moskvom, a kamoli da radi na njihovom rešavanju, rekao je zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Rjabkov, prenosi agencija RIA Novosti.
"Trenutno stanje odnosa Rusije sa Zapadom ima svoju predistoriju i prilično duboke uzroke. Glavni je zapadna ekspanzija – vojna, ekonomska, kulturna i ideološka – na Istok, ka granicama naše zemlje, na postsovjetski prostor. Ova ekspanzija se sprovodi već nekoliko decenija praktično bez obzira na vitalne interese Rusije, pre svega u oblasti bezbednosti", rekao je on tokom proširenog sastanka Ekspertskog saveta Komiteta za međunarodne poslove.
Kako napominje, iz Moskve su više puta pozivali Kolektivni zapad da reši kontradikcije koje je stvorio u oblasti bezbednosti, "pre svega evropske bezbednosti".
On je podsetio da je Rusija u decembru 2021. godine ponovo pokušala da reši ovo pitanje objavljivanjem nacrta sporazuma između Rusije, SAD i NATO-a o bezbednosnim garancijama.
Međutim, naknadni kontakti sa SAD i između Rusije i NATO-a pokazali su potpuni nedostatak spremnosti sa druge strane ne samo da pregovara o takvim sporazumima, "već čak i da se udubi u te probleme, a kamoli da radi na njihovom rešavanju", objasnio je Rjabkov.
Dokumenti su isključivali dalje širenje Alijanse na istok i pristupanje Ukrajine, raspoređivanje dodatnih trupa i oružja van zemalja u kojima su bile prisutne od maja 1997. godine. Takođe su predviđali odustajanje od bilo kakve vojne aktivnosti NATO-a u Ukrajini, Istočnoj Evropi, Kavkazu i Centralnoj Aziji.
Moskva je takođe podvukla da odluku samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine da će Ukrajina i Gruzija postati članice NATO-a treba formalno poništiti kao suprotnu obavezi lidera svih zemalja učesnica OEBS-a da ne jačaju sopstvenu bezbednost na račun bezbednosti drugih.