BRIKS je ušao u drugu fazu proširenja, za šta postoje realne mogućnosti, uključujući i kroz uspostavljanje kategorije država-partnera udruženja, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Ruske Federacije i predstavnik Rusije u BRIKS-u Sergej Rjabkov u intervjuu objavljenom na sajtu PIR-centar.
"Sada smo, po svoj prilici, ušli u drugu etapu proširenja. Ne bih se upuštao u spekulacije o tome kada, ko i u kom svojstvu će ići ka daljem približavanju BRIKS-u. Mogućnosti za to postoje, između ostalog i kroz stvaranje kategorije država-partnera. Zemalja koje su u poslednje vreme dobile taj status u BRIKS-u nije malo", istakao je on.
Rjabkov je naglasio da je uključivanje zemalja koje su se pridružile organizaciji posle 1. januara 2024. godine u arhitekturu BRIKS-a, kao i obezbeđivanje glatkog toka tog procesa, bilo jedan od prioriteta ruskog predsedavanja udruženjem prošle godine.
"Svi učesnici BRIKS-a priznaju da smo se sa tim zadatkom prilično efikasno izborili", naveo je zamenik šefa Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
On je takođe ukazao na značaj toga što je Indonezija ove godine pristupila BRIKS-u kao punopravna članica.
"Bez oklevanja je započela saradnju u svim pravcima i u celini daje vredan i efikasan doprinos", dodao je Rjabkov.
Prema njegovim rečima, integracija novih članica je već uspešno završena, sudeći po rezultatima koje one pokazuju.
"To kako BRIKS funkcioniše u proširenom sastavu mislim da je svima jasno i vidljivo. Tu ne može biti primedbi. Praktični rezultati ogledaju se u završnim dokumentima. Dovoljno je pogledati obimne deklaracije lidera usvojene u Kazanju 2024. i u Rio de Žaneiru 2025. godine – jasno se vidi šta je urađeno i šta će se dalje raditi. To je, u suštini, program delovanja: ne puka izjava o namerama, već faktički putokaz za praktičan rad. U BRIKS-u imamo čime da se ponosimo i kuda dalje da idemo", rezimirao je Rjabkov.
Zadatak pretvaranja BRIKS-a u punopravnu međunarodnu organizaciju zasad nije na dnevnom redu.
On je podsetio da se BRIKS od svog nastanka značajno transformisao i prošao kroz više etapa kvalitativnih promena.
"Počelo je kao neformalna dijaloška platforma, a danas je to razgranat, složen i višekomponentan mehanizam međudržavne saradnje u širokom spektru oblasti. Istovremeno je izbegnuta preterana birokratizacija i nepoželjna čvrsta vezanost za organizacionu strukturu. To, sa svoje strane, garantuje ravnopravan dijalog i dovoljno efikasno formulisanje kolektivnih odgovora na aktuelne izazove bez ikakvih 'nadgradnih instanci'", dodao je on.
Rjabkov je istakao da u okviru udruženja funkcioniše prilično razvijen mehanizam finansijske i trgovinsko-ekonomske saradnje.
"Saradnja se odvija kroz resorna ministarstva i poslovne zajednice država. Ovaj model u ovoj fazi dokazuje svoju efikasnost i teško da zahteva korekcije. Kako kažu kolege sa engleskog govornog područja: don’t fix what works – ne popravljaj ono što radi. Tim principom se i rukovodimo", naglasio je on.
On je skrenuo pažnju da se sve odluke u BRIKS-u donose isključivo konsenzusom.
"Trudimo se da partnere aktivno uključimo u različite ministarske i ekspertske mehanizme saradnje. Shvatamo da njihovo učešće koristi samom BRIKS-u i povećava njegov potencijal. U svakom slučaju, sve odluke u BRIKS-u donose se samo konsenzusom – i to je jedna od ključnih garancija zaštite i obezbeđivanja nacionalnih interesa svake države. Nije nam potrebna institucionalizacija radi institucionalizacije. Potrebno nam je povećanje praktične koristi od partnerstva u okviru BRIKS-a. Na to ćemo biti usredsređeni", zaključio je Rjabkov.