
Proroković za RT Balkan: Zašto je važna "Direktna linija" sa Putinom i zbog čega Srbija štrči
Obraćanje ruskog predsednika Vladimira Putina u emisiji "Direktna linija" šansa je da se odgovori na zapadnu propagandu i antiruski narativ koji je sve izraženiji, smatra politikolog Dušan Proroković.

Proroković je u emisiji "Jutro na RT" rekao da je da je za njega najvažniji događaj u godini na izmaku Putinov sastanak sa predsednikom Amerike Donaldom Trampom na Aljasci.
"To je vrlo, vrlo važan korak u međunarodnim odnosima, čak ćemo i posledice tog koraka osećati ne narednih meseci, već narednih godina", počeo je Proroković.
"Nema više te homogene antiruske politike Kolektivnog zapada. Sjedinjene Američke Države, koje su krenule delimično ka putu izolacionizma, na taj način prihvatile da postoji multipolarni svet i to mnogo toga menja – i u međunarodnim odnosima i u našim životima", dodao je.
Navodi da se u Srbiji malo zna o ruskoj unutrašnjoj politici i da se, osim na dva medija – RT Balkan i Sputnjik – ne govori mnogo o tamošnjoj ekonomiji i unutrašnjim dešavanjima.
"U Rusiji se trenutno odigrava nekoliko vrlo interesantnih procesa. Jedan je vezan za uključivanje omladine u društveni angažman", otkrio je Proroković i dodao da su rezultati impresivni, da je to velika organizacija jer su u pitanju "možda i desetine miliona ljudi starosnog uzrasta do 30 godina".
I u samoj "Direktnoj liniji" predsednik Rusije je odgovorio na pitanje da li se slaže da se generacija devedesetih može smatrati "izgubljenom" generacijom.
"U zoni SVO trenutno ima 700.000 boraca i većina njih su deca devedesetih", poručio je Putin.
On je upitao vojnika iz publike šta on misli o njima.
"Oni su heroji, ljudi na koje se treba ugledati", odgovorio je vojnik na pitanje predsednika.
Takođe, najviše pitanja Putinu ove godine stiglo je iz oblasti socijalne politike. A, Proroković je jutros naveo da se u Rusiji dosta se govori o socijalnoj politici i ekonomskoj politici na jedan drugačiji način nego pre početka Specijalne vojne operacije.
"Sve što se odigrava od 2022. godine dosta je delovalo na unutrašnju politiku, da se počne govoriti o ekonomskom suverenitetu, sopstvenom razvoju, smanjivanju uvoza, manjoj zavisnosti od energenata, borbi protiv tajkunizacije...", istakao je politikolog.
Sagovornik RT Balkan veruje da je "Direktna linija" sa predsednikom Putinom probudila veliko interesovanje upravo u ovom smeru i da se sada postavlja mnogo više pitanja u kontekstu socijalnih mera.
Jedan od započetih procesa, ističe politikolog, jeste i izgradnja nove socijalne arhitekture – da se vidi šta su društvene vrednosti, kako ih definisati, kako ih implementirati u društvo...
Takođe, najavljen je i čitav niz infrastrukturnih projekata, kako na mikroekonomskom, tako i na makroekonomskom nivou sa partnerima unutar Šangajske organizacije i BRIKS-a.
"To su sve stvari koje guraju Rusiju napred i u tehnološkom i u ekonomskom smislu, a u čemu mi ovde ne govorimo, opet pod utiskom te zapadne propagande", istakao je Proroković.
Kao primer, dao je vesti koje se pojavljuju o tome da su redovi na benzinskim pumpama u Rusiji, da se toči gorivo, da u prodavnicama nema čokolade...
"Potpuno neverovatne stvari. Nešto drugo se tamo dešava i to drugo će imati dugoročne posledice. Verovatno je ova konferencija Putina, odnosno ovaj format obraćanja, šansa i da se odgovori na tu zapadnu propagandu", dodaje Proroković.
Od skoro 600 akreditovanih, deo novinara je i iz neprijateljskih zemalja koji će imati priliku da postave pitanje ruskom predsedniku.
"Nesreća je što smo opet došli u tu fazu što se sve deli na prijateljsko i neprijateljsko. Nije to krenulo iz Moskve, naravno. Krenulo je mnogo, mnogo ranije iz SAD i pogotovo iz Brisela od 2014. godine", kazao je Proroković i istakao:
"I ja poznajem, pretpostavljam i vi, mnoge novinare koji rade u redakcijama koje su ekstremno antiruske, ali koji veoma dobro znaju stanje u Moskvi."
Marija Zaharova je isticala da će Zapad pokušati da dodatno pritisne Srbiju kako bi uvela sankcije Rusiji.
Naša zemlja je jedina u Evropi, uz BiH (pod uticajem Republike Srpske), koja to nije učinila, a koliko god da su mađarski i slovački premijeri Viktor Orban i Robert Fico hiperaktivni u poslednje vreme, treba imati na umu da se i njihova situacija razlikuje jer su oni pristali na određene sankcije.
"Kada to posmatrate iz makroperspektiva, iz ugla i same Rusije i Evropske unije i nekih međunarodnih organizacija, vi prosto vidite da Srbija štrči. Štrči u odnosu na sve ostale evropske zemlje", zaključio je Proroković.
Podvukao je da je "Evropska unija u velikom povlačenju, u defanzivi", da od nje najviše ide neprijateljski narativ prema Rusiji, ali često i prema Srbiji, i da ne bi trebalo da nas zavaraju posete predstavnika, kao i njihove izjave o procesu pridruživanja.
Dokaz tome je, navodi Proroković, jasna situacija na terenu, činjenica da Evropa nema novca, ali i odnos koji Tramp ima prema EU, a koji je daleko od dobrog.






