
Svet posle Amerike: Moskva o kraju zapadne dominacije

Svet ulazi u fazu trajne mnogopolarnosti, a u 21. veku više neće biti jedne dominantne supersile koja bi mogla da nametne svoju volju svim ostalima, ocenio je senator Aleksej Puškov u intervjuu za "Parlamentsku gazetu" .
Prema njegovim rečima, taj proces je već u toku i odražava se kako u ekonomskoj, tako i u vojnoj i političkoj ravnoteži snaga.
"Kako ja to vidim, mi konačno napuštamo formulu 20. veka, kada su na svetski vrh, po pravilu, izbijale jedna ili dve države koje su po svojoj ukupnoj moći nadmašivale sve ostale. Početkom veka to su bile Engleska i Nemačka, tridesetih godina Hitlerova Nemačka, posle Drugog svetskog rata dve supersile – SAD i SSSR, a nakon raspada Sovjetskog Saveza Sjedinjene Države u samostalnom svojstvu. Već je jasno da u 21. veku takvog fenomena, kao što je pojava jedne supersile na svetskoj sceni, neće biti. U tom smislu, mnogopolarnost je istovremeno i parola i realnost: pri sadašnjoj raspodeli težine u svetskoj ekonomiji nijedna zemlja ne može da 'zgazi' sve ostale", istakao je Puškov.

Komentarišući ponašanje američkog predsednika Donalda Trampa, koji se često ponaša kao da SAD i dalje imaju tu mogućnost, Puškov ističe da je realnost drugačija.
"Pogledajte koliko dugo Tramp razmišlja da li da napadne Venecuelu ili ne. On je sklon demonstraciji sile, ali nije raspoložen da ulazi u dugoročne vojne avanture. Može da se nabombarduje, kao što je to uradio protiv Irana, i da saopšti da su SAD navodno ostvarile 'totalnu pobedu' i uništile iranski nuklearni program. Da li je to zaista tako ili ne je drugo pitanje, ali Tramp pokušava da ciljeve postiže minimalnim vojnim sredstvima. Zato ne isključujem mogućnost da neće započeti rat velikih razmera protiv Venecuele, ali ograničenu operaciju napada raketama ili bombardovanje svakako može da sprovede", naglasio je ruski senator.
Puškov je ukazao i na promene u globalnoj ekonomskoj ravnoteži, naglasivši da SAD više nisu nedodirljive ni u toj sferi.
"Treba imati u vidu i to da Sjedinjene Države, iako po nominalnim pokazateljima i dalje ostaju prva ekonomija sveta, po BDP-u izračunatom po paritetu kupovne moći već odavno zaostaju za Kinom. A sada se i Rusija ponovo utvrdila kao krupna vojna sila", napomenuo je ruski senator.
Prema njegovim rečima, čak i u zemljama koje nisu naklonjene Rusiji sve je češće mišljenje da Moskva zauzima drugo mesto u svetu po vojnoj moći.
"U svetu nas čak i oni koji nas ne vole preterano po vojnoj snazi već svrstavaju na sigurno drugo mesto, odmah posle Amerike. A neki tvrde da po borbenom iskustvu ruska armija već nadmašuje armiju SAD", podvukao je Puškov.
Ruski senator je podsetio i na duboke strukturne promene u svetskoj ekonomiji.
"Od deset najvećih zemalja po obimu BDP-a, pet nisu zapadne države – Kina, Indija, Rusija, Brazil i Indonezija. To se nikada ranije nije dogodilo: ranije je u prvih deset ulazio samo SSSR, dok su sve ostale zemlje bile zapadne, uz Japan", napomenuo je on.
Iako svet postaje nestabilniji, Puškov smatra da je istovremeno postao i uravnoteženiji.
"Vidimo da je svet u 21. veku postao nemirniji i manje stabilan. Ali, istovremeno je postao i uravnoteženiji, koliko god to nekome zvučalo paradoksalno. Pojavilo se najmanje deset država koje objektivno igraju značajnu ulogu u svetskoj ekonomiji i sve više utiču na svetsku politiku", ukazao je on.
Govoreći o budućnosti Kolektivnog zapada u uslovima mnogopolarnosti, Puškov prognozira slabljenje pozicija nekih tradicionalnih evropskih sila.
"Mislim da će za desetak godina Francuska i Engleska ispasti sa spiska vodećih zemalja po ekonomskoj težini, a da će ih zameniti Meksiko i Južna Koreja. Još nije jasno kako će Zapad preživeti pad jednopolarnog sveta na čijem je čelu bila Amerika – tamo su navikli da se oslanjaju na SAD kao na supersilu", istakao je ruski senator.
Dodao je da se već godinama od evropskih političara u privatnim razgovorima čuje da kontinent mora pripremiti za postepeno povlačenje SAD.
"Prema mom mišljenju, Sjedinjene Države neće u potpunosti otići iz Evrope, ali će sa velikom verovatnoćom sniziti njen značaj u sistemu svojih prioriteta i manje će se orijentisati na evropske interese", ocenio je Puškov.
Kao jedan od ključnih razloga za to, naveo je pomeranje centra svetske ekonomije ka Aziji.
"Upravo iz tog razloga kretanje SAD ka Azijsko-pacifičkom regionu počelo je još u vreme predsednika Baraka Obame, a danas se pod Donaldom Trampom ta tendencija dodatno pojačava", naglasio je ruski senator.
On je doveo u pitanje i budućnost Zapada kao jedinstvenog geopolitičkog i civilizacijskog bloka.
"Ovo je veoma zanimljivo pitanje, povezano s drugim: da li će Zapad opstati kao jedinstveni kulturno-civilizacijski entitet? Između dve strane Atlantika sazreva dubok raskol. SAD su, u suštini, pastorak Britanske imperije koji se svojevremeno 'oteo kontroli' svoje babe. I ne samo da je poželeo da živi samostalno, već je počeo i da diktira šta i kako ona treba da radi, pa čak i da joj preti – ako se loše ponašaš, poslaću te u dom za stare, odakle više nećeš izaći. Pitanje je da li će SAD izdržati tu ulogu do kraja", istakao je Puškov.
On smatra da Evropa za Ameriku postaje sve manje značajna, između ostalog i zato što je već u velikoj meri ekonomski zavisna.
"Evropa je Amerikancima sve manje interesantna, tim pre što im je ona već 'u džepu' – i u investicionom i u ekonomskom smislu. Pogledajte kakve sankcije danas uvodi Tramp. Javno se govori da su one protiv Rusije, ali u stvarnosti one nisu usmerene samo protiv nas, već i protiv evropskih zemalja, čije ekonomije trpe očiglednu štetu zbog odsustva ruskih energenata", napomenuo je ruski senator.
Komentarišući informacije o mogućem stvaranju novog formata "kor 5", u koji bi ušle SAD, Rusija, Kina, Indija i Japan, Puškov ističe da je reč više o nacrtu nego o konkretnom planu.
"Zasad je to pre neka skica nego jasan plan, pritom zasnovan na curenju informacija. Ali i ta skica je uznemirila Evropu, jer potvrđuje da Tramp ne vidi Evropu među glavnim centrima svetske moći", naglasio je ruski senator.








