Lavrov: Evropski kontingent u Ukrajini bi postao legitimna meta ruskih snaga

Ruski ministar je upozorio na razarajući odgovor Rusije u slučaju napada na nju

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je političare u Evropi da bi ruski odgovor na potencijalni napad bio razarajuć, ali da Moskva ne namerava nikog da napadne prva.

"Za sporoumne političare u Evropi, kojima se nadam da će biti prikazan ovaj intervju, još jednom ponavljam: nema potrebe za strahom da će Rusija bilo koga napasti", izjavio je ruski ministar spoljnih poslova u intervjuu za TASS povodom rezultata 2025. godine.

Istovremeno, šef resora za spoljnu politiku je naglasio da bi "ako bi neko napao Rusiju, odgovor bio razarajuć". Lavrov je podsetio da je ruski predsednik Vladimir Putin to više puta javno izjavio.

Ambicije zaslepljuju Evropljane 

Vojni kontingent iz "koalicije voljnih" iz Evrope, ukoliko bude raspoređen u Ukrajini, postao bi legitimna meta za ruske oružane snage, upozorio je on.

"Ambicije ih bukvalno zaslepljuju: ne samo da im nije žao Ukrajinaca, već kao da im nije žao ni sopstvenog stanovništva. Kako drugačije objasniti tekuće razgovore u Evropi o slanju vojnih kontingenata u Ukrajinu u formatu 'koalicije voljnih'? Već smo stotinu puta izjavili da bi u takvom slučaju oni postali legitimna meta za naše oružane snage", primetio je ministar.

Sredinom decembra, lideri vodećih evropskih zemalja objavli su saopštenje u kojem su izjavili da bezbednosne garancije za Kijev treba da uključuju stvaranje "multinacionalnih snaga za Ukrajinu" predvođenih Evropom. Britanski ministar odbrane Džon Hili je tada objavio da su zemlje koje učestvuju u "koaliciji voljnih" povećale borbenu gotovost svojih trupa u očekivanju mogućeg raspoređivanja u Ukrajinu.

On je istakao da Moskva ne vidi da je Kijev spreman za pregovore, kao ni evropske zemlje. 

"Kijev nastavlja svoje pokušaje da promeni situaciju na frontu, gde je ruska vojska čvrsto preuzela stratešku inicijativu", rekao je ministar.

Istovremeno, kako je istakao, skoro cela Evropa — uz nekoliko izuzetaka — šalje kijevskom režimu novac i oružje, "sanjajući o kolapsu ruske ekonomije pod pritiskom sankcija".

"Nakon promene administracije u Sjedinjenim Državama, Evropa i Evropska unija postale su glavna prepreka miru. Ne kriju svoje planove da se pripreme za rat sa Rusijom", primetio je ministar.

U tom kontekstu, podsetio je da je EU nedavno "pokušala da progura odluku" o prenosu ruskih deviznih rezervi zamrznutih u Belgiji režimu Zelenskog. Ali to nije uspelo, dodao je Lavrov.

Nacionalna strategija SAD nije u suprotnosti sa dijalogom sa Rusijom

"U teoriji, neke od ideja ugrađenih u strategiju nisu u suprotnosti sa razvojem rusko-američkog dijaloga. Međutim, naši konačni zaključci biće zasnovani isključivo na analizi praktičnih akcija američke administracije na međunarodnoj sceni", rekao je ministar.

Dana 5. decembra, Bela kuća je objavila ažuriranu Strategiju nacionalne bezbednosti SAD. Dokument deklariše odstupanje Vašingtona od filozofije isključive odgovornosti za svetski poredak, ukazuje na želju za postizanjem strateške stabilnosti u odnosima sa Rusijom i bavi se preostalim kontradikcijama sa Evropom.

"Što se tiče Rusije, vredno je pažnje odsustvo otvorenih poziva na sistemsko obuzdavanje naše zemlje u strategiji. Možda po prvi put, SAD, ako se ne obavezuju da neće širiti Severnoatlantski savez, barem javno dovode u pitanje večnu ekspanzionističku putanju evolucije NATO-a", primetio je ministar.

Prema rečima Lavrova, nova verzija strategije je već bila predmet opsežne analize, što je razumljivo.

"Njeni osnovni principi moraju biti testirani u praksi, ali na prvi pogled deluju inovativno. Stručnjaci veruju da bi ovo mogao biti znak da Vašington preispituje svoju ulogu na međunarodnoj sceni. Razmotrite, na primer, preispitivanje SAD globalističkog koncepta 'svetskog poretka zasnovanog na pravilima'", objasnio je ministar.

On je podvukao i da Moskva ceni napore američkog predsednika Donalda Trampa i njegovog tima da postignu mirno rešenje sukoba u Ukrajini.

"Posvećeni smo daljoj saradnji sa američkim pregovaračima kako bi se razvili održivi sporazumi koji se bave osnovnim uzrocima sukoba", istakao je on.