Čak i nezavisno od ličnosti same predsednice Moldavije, gospođe Maje Sandu, siguran sam da predsednik koji ima državljanstvo druge zemlje predstavlja očiglednu protivrečnost principima obezbeđivanja nezavisne državnosti, izjavio je potpredsednik Saveta Federacije Konstantin Kosačov u intervjuu za "Parlamentska gazeta".
On se osvrnuo na izjavu predsednice Moldavije za medije da bi, ukoliko bi u zemlji bio održan referendum, glasala za ujedinjenje sa Rumunijom.
"Za državnost Moldavije pojava na poziciji predsednika osobe sa stranim državljanstvom (a Sandu ima rumunsko državljanstvo, to nije tajna) predstavlja poraz građana zemlje u njihovim suverenim pravima – u pravu da samostalno određuju svoju sudbinu", poručio je Kosačov.
Prema njegovom mišljenju, u Ustavu Moldavije, kao što je to već učinjeno u ustavima ogromne većine država sveta, uključujući Rusiju, SAD i evropske zemlje, trebalo bi da bude propisana zabrana posedovanja stranog ili dvojnog državljanstva za lica koja obavljaju državne funkcije.
"A imajući u vidu da takva ograničenja u zemlji ne postoje i da se državljanka Rumunije nalazi na funkciji predsednika Moldavije, u njenim doslednim nastojanjima ka integraciji sa susednom državom, sve do potpunog sjedinjenja, nema ničeg neočekivanog. Već smo videli čitav niz koraka u tom pravcu. Najupečatljiviji među njima, prema mom mišljenju, jeste ukidanje moldavskog jezika i proglašenje rumunskog jezika za zvanični u Moldaviji. Ti i drugi slični potezi sprovode se kako bi se građani Moldavije ubedili da je ujedinjenje sa Rumunijom 'svetlo na kraju tunela'", podvukao je ruski senator.
U tom kontekstu, objasnio je on, postaje jasno zašto je "gospođa Sandu svim sredstvima najpre dovedena na mesto predsednika Moldavije, a zatim na isti način i zadržana na toj poziciji".
"Kako znamo, na izborima je to postizano zahvaljujući glasovima birača iz inostranstva – u samoj Moldaviji za nju većina nije glasala. Uzgred, sličan pristup videli smo i na poslednjim predsedničkim izborima u Rumuniji, gde se ispostavilo da ne mogu svi kandidati da iskoriste plodove ostvarene pobede", istakao je Kosačov.
Napomenuo je da je izjava Sandu u postojećim uslovima bila neumesna, jer predsednica vrlo jasno priznaje da većina građana Moldavije trenutno ne deli takav stav.
"Podsetiću da su, sa stanovišta Ustava Moldavije, državljani zemlje i stanovnici Gagauzije i stanovnici Pridnjestrovlja", podsetio je Kosačov, napomenuvši da, ako Sandu zaista pretenduje da bude predsednik svih Moldavaca, trebalo bi da najpre radi na nekoj vrsti unutrašnje pomirljive agende, pre nego što govori o bilo kakvim projektima ujedinjenja sa trećim državama.
"Takve težnje ka saglasju nema ni u naznakama, a izjava gospođe Sandu, bez ikakve sumnje, dodatno produbljuje unutrašnje podele u zemlji – kako znamo, ni u Pridnjestrovlju, ni u Gagauziji, pa čak ni u većem delu 'matične' Moldavije, ne postoji želja za ujedinjenjem sa Rumunijom", podvukao je ruski senator.
Kosačov je istakao da su odnosi u Moldaviji već ozbiljno zaoštreni i da je to danas zemlja sa dubokim društvenim raskolom po brojnim pitanjima, uključujući i ona koja se tiču spoljnopolitičkog kursa.
"I ova izjava Sandu, kao što je poznato, već je postala povod za oštar demarš opozicije. Ali, prema mom mišljenju, s obzirom na to da se ne radi o najavi referenduma, već samo o izražavanju ličnog stava gospođe Sandu, sukob će zasad ostati u političkim okvirima", primetio je ruski senator.
Kada se govori o mogućem zaoštravanju unutrašnjih konflikata u Moldaviji, napomenuo je Kosačov, ne treba razmatrati samo Pridnjestrovlje, već i Gagauziju, gde u martu 2026. predstoje regionalni parlamentarni izbori.
"Zvanični Kišinjev već čini sve kako bi sprečio vodeće političke snage u Gagauziji da na tim izborima odnesu pobedu. Prema mom mišljenju, reč je o izuzetno ozbiljnoj situaciji koja će se razvijati pred našim očima", naglasio je on.
Što se tiče Pridnjestrovlja, ruski senator smatra da se sukob tamo više od tri decenije ne rešava ne zato što iza njega stoje određene spoljne sile, već kao posledica pogrešne politike moldavskih vlasti, koje tokom više decenija nisu uspele da pronađu zajednički jezik sa stanovnicima PMR-a.
Kosačov je ukazao na to da je tendencija rukovodstva čitavog niza zemalja EU, kao i država koje teže članstvu u Evropskoj uniji, da lako delegiraju deo svog suvereniteta Briselu dostigla svoj vrhunac.
"Iluzija da će ustupci u oblasti suvereniteta doneti neke druge prednosti sve je manje u evropskim zemljama. Da, prilikom delegiranja suvereniteta postojali su određeni finansijski prilivi u pojedine države. Ali u konačnom zbiru vidimo da je Evropska unija, ako se odmaknemo od lepih parola, ustrojena tako da funkcioniše u korist velikih i jakih, a ne malih i slabih. Poseban slučaj je Poljska, koja je od ulaska u EU značajno profitirala – danas je po BDP-u po glavi stanovnika prestigla Japan. Ali to je gotovo jedini izuzetak od opšteg pravila. A pravilo je da se dalji razvoj EU odvija kroz prelivanje ljudi, tehnologija i resursa u korist najjačih država Unije", naglasio je Kosačov.
Ruski senator ne isključuje mogućnost da će upravo to na kraju biti upisano u istoriju kao osnovni smisao postojanja i delovanja EU.
"Pri tome, čak ni te jake zemlje ne predstavljaju garanciju uspešnog razvoja – van svake sumnje, Evropska unija se danas nalazi u krizi, što je očigledno i bez posebne analize", zaključio je on.