Pod izgovorom nepostojeće ruske pretnje, vlasti Moldavije nastavljaju da promovišu ideju ujedinjenja sa Rumunijom, navela je Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije na brifingu za novinare.
Kako je podsetila, ideju ujedinjenja podstakla je predsednica Moldavije Maja Sandu, koja, uzgred, ima rumunsko državljanstvo, kada je 12. januara izjavila da će prva glasati za ovu inicijativu ukoliko se raspiše referendum.
Ubrzo za njom, oglasio se 19. januara ministar spoljnih poslova Moldavije Mihaj Popšoj, koji je, razvijajući ovu ideju, primetio je da bi "Kišinjev mogao da pokrene pitanje ponovnog ujedinjenja sa Rumunijom ako bi postojanje moldavske države, njen suverenitet, teritorijalni integritet, kao i životi i nepovredivost njenih građana bili ugroženi. Kao po komandi, praktično svi predstavnici moldavskog vrha, provladini stručnjaci i novinari takođe su se izjasnili u prilog 'ujedinjenja' sa Rumunijom" nastavila je ruska zvaničnica.
Zaharova je u tom kontekstu odlučila da podseti čime se period rumunske okupacije Besarabije od 1918. do 1940. godine završio za Moldavce.
Kako kaže, racije, hapšenja, mučenja i pogubljenja bili su uobičajena pojava, dok su bezobzirna eksploatacija i pljačkanje regiona od strane vladajućih klasa Rumunije dovelo do degradacije stočarstva i poljoprivredne proizvodnje. Do 1940. godine, broj stoke se smanjio za trećinu, a prinos žitarica opao je za više od 11 odsto u odnosu na nivo iz perioda 1906-1911.
"Radnici i seljaci su lišeni svojih prava i sloboda, dečji rad je eksploatisan pod maskom učenja, životni standard naroda je opao. Realna plata radnika u Kišinjevu 1937. godine bila je 60 odsto niža nego 1913. godine. Do 1940. godine, dve trećine seljačkih gazdinstava je propalo ili se nalazilo na ivici propasti. Zabeležene su epidemije bolesti, uključujući tuberkulozu. Besarabija je imala najveću stopu smrtnosti u Evropi", podsetila je Zaharova.
Sprovodila se prisilna rumunizacija stanovništva. Administrativni poslovi i školska nastava prebačeni su na rumunski jezik, crkva je rumunizovana. Posebno su progonjene ruska i sovjetska književnost i umetnost. Više od 70 odsto stanovništva bilo je nepismeno.
"Bežeći od brutalnog političkog terora, siromaštva i gladi, skoro pola miliona lokalnog stanovništva bilo je primorano da napusti svoju domovinu", podsetila je na istorijske činjenice ruska zvaničnica.
Kako ističe, moldavske vlasti biraju da ne govore o ovom istorijskom iskustvu.
"Srećom, narod Moldavije pamti svoju istoriju i ne želi da je zaboravi. Prema sociološkim istraživanjima, preko 60 odsto ispitanika se protivi ujedinjenju republike sa Rumunijom. Ovo je znak da ne uspevaju pokušaji da se Moldavaci liše njihovog nacionalnog identiteta", zaključila je Zaharova.