Severnoatlantski savez se faktički priprema za sukob sa Rusijom, izjavio je u intervjuu za TASS direktor odeljenja za evropska pitanja Ministarstva spoljnih poslova Ruske Federacije Vladislav Maslenjikov.
"Trenutno je Rusija u svim doktrinarnim dokumentima Severnoatlantskog saveza označena kao 'najznačajnija i direktna pretnja bezbednosti'. Naglašava se da će takva ostati i u dugoročnoj perspektivi, čak i u slučaju rešavanja ukrajinskog konflikta", istakao je on.
Polazeći od toga, objašnjava Maslenjikov, NATO faktički sprovodi pripreme za mogući sukob sa Rusijom.
"Povećava vojne rashode, jača svoje kapacitete duž naših granica, raspoređuje sve više novih misija i operacija na istoku Evrope", pojasnio je ruski diplomata.
Severnoatlantski savez je u potpunosti prekinuo sve kontakte sa Rusijom 2022, a između Moskve i NATO-a ostao je samo hitan kanal komunikacije, rekao je Maslenjikov.
Prema njegovim rečima, Severnoatlantski savez je još 2014. godine, na sopstvenu inicijativu, praktično zamrznuo dijalog sa Rusijom.
"Mogli smo da razgovaramo o pojedinim temama, ali su pripadnici NATO-a uporno sve svodili na ukrajinsku problematiku. Naše inicijative za deeskalaciju vojne napetosti u Evropi NATO nije prihvatao. Ni pokušaj da se započne ozbiljan razgovor o uzajamnim bezbednosnim garancijama, nacrt takvih sporazuma ponudili smo Severnoatlantskom bloku u decembru 2021. godine, nije naišao na pozitivan odgovor u natovskom Briselu", podvukao je Maslenjikov.
Govoreći o nezakonito zamrznutoj imovini Ruske Federacije, Maslenjikov je naglasio da ju je Evropska unija već "na papiru podelila" između kijevskog režima i sopstvenog vojno-industrijskog kompleksa.
"U Briselu su već pohitali da tu imovinu na papiru podele, kao klasičnu kožu neubijenog medveda, između kijevskog režima i sopstvenih vojno-industrijskih preduzeća, koja se bogate nastavkom ukrajinskog konflikta", rekao je diplomata.
On je izrazio uverenje da je "nespremnost da se odreknu nezakonito 'zamrznutih' suverenih državnih rezervi Rusije u jurisdikciji EU" postala dodatni faktor koji "sprečava Evropsku uniju da se bar zapita o svrsishodnosti nastavka politike antiruskih sankcija".
Obnova dijaloga sa Evropskom unijom moguća je samo u slučaju da Brisel odustane od sankcione politike i naoružavanja kijevskog režima.
"Obnova odnosa sa EU moguća je samo ukoliko evropske kolege iz korena promene pristup interakciji sa Rusijom. Da odustanu od neprijateljskog kursa prema našoj zemlji, koji se dosledno učvršćuje u doktrinarnim dokumentima Evropske unije, da prekinu nelegitimnu, sa stanovišta međunarodnog prava, sankcionu politiku, da prestanu da govore jezikom ultimatuma, da neguju u evropskoj svesti mit o 'ruskoj pretnji', da naoružavaju kijevski režim i sabotiraju mirovni proces u Ukrajini", ukazao je Maslenjikov.
I na kraju, dodao je, u EU treba da dođu do spoznaje da je opsesivna ideja nanošenja "strateškog poraza" Moskvi ćorsokak, put koji će neminovno dovesti nekada jedinstvenu Evropu na marginu političkih i istorijskih procesa.
Istovremeno, diplomata je naglasio da će parametre i oblasti potencijalne saradnje sa EU Rusija određivati na osnovu sopstvene procene situacije i "polazeći od svojih potreba za obezbeđivanje nacionalnih interesa".
Prema rečima Maslenjikova, teško je predvideti kakav će tačno biti novi format odnosa Rusije i Evrope. On je naglasio da će proces njegove izgradnje biti "dug i složen".
"Pri tome, o bilo kakvom povratku na prethodni model odnosa, koji je u konačnici i doveo do sadašnje krize, ne može biti govora po definiciji", zaključio je on.
Takođe, istakao je da Rusija smatra da je Savet Evrope u potpunosti izgubio samostalnost i nekadašnji autoritet.
"Stiče se utisak da je Savet Evrope sebi postavio cilj da svakodnevno potvrđuje ispravnost naše odluke o prestanku članstva Ruske Federacije u ovoj organizaciji u martu 2022. godine. Zapanjujuće je koliko je brzo Savet Evrope u potpunosti izgubio samostalnost i raniji ugled. Zapadne elite pretvorile su ovu regionalnu organizaciju u poslušan instrument promovisanja takozvanog poretka zasnovanog na 'pravilima' i politizovane agende", naglasio je Maslenjikov.
Prema njegovim rečima, pružajući bezuslovnu podršku kriminalnom režimu Vladimira Zelenskog, strazburška birokratija pokrenula je široku rusofobičnu kampanju.
"Konkretno, Savet Evrope pokušava da pronađe svoju specifičnu ulogu u stvaranju pseudo-pravnih mehanizama 'pozivanja na odgovornost' naše zemlje", dodao je on.
Kako je istakao direktor odeljenja za evropska pitanja MSP Rusije, strukture antiruske pravne agresije koje se formiraju pod okriljem Saveta Evrope unapred su ništavne.
"Učešće država ili međunarodnih organizacija u njima smatramo krajnje neprijateljskim korakom. Danas ne vidimo ni najmanje znake spremnosti Saveta Evrope da objektivno sagleda trenutne realnosti i vrati se konstruktivnom radu u interesu običnih građana svojih država članica", zaključio je Maslenjikov.