
Skupa mržnja: Zaharova o tome zašto je rusofobija luksuz koji Moldavija ne može da priušti

Vlasti Moldavije nastavljaju da vode antiruski kurs i da koriste odgovarajuću prateću retoriku, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na nedeljnom brifingu za novinare.
Kako je istakla, predsednica Moldavije Maja Sandu je 27. januara, tokom obraćanja na plenarnoj sednici Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, izjavila da je navodno mešanje Rusije u izborne procese u toj zemlji u protekle dve godine imalo jedan cilj – "da se preuzme parlament zemlje, uspostavi vlada pod kontrolom Kremlja, uništi demokratija, uvuče Moldavija u svoju sferu uticaja i iskoristi protiv Ukrajine i Evrope".
"Kao i obično, naravno, bez ikakvih konkretnih dokaza – samo prazni rusofobični slogani", primetila je Zaharova.

U samoj Moldaviji ova izjava šefice države ocenjena je kao licemerana.
Naime, istaknuto je da u njemu nije bilo ni reči o nacionalnim interesima republike, njenom teškom socijalno-ekonomskom položaju, stanju medija i situaciji u oblasti ljudskih prava.
"Šef države izgovara upravo ono što evropske elite žele da čuju i za šta su spremne da plate. Stvarne posledice sprovođenja u Moldaviji tzv. 'evropskog' (a u suštini antiruskog) projekta Brisel radije ne ističe, jer su se pokazale kao razorne za Moldaviju. Za vreme vladavine prozapadnih snaga zemlja je pretvorena u siromašnu policijsku državu", podvukla je portparolka ruskog MSP-a.
Kao primer navela je činjenicu da zvanični Kišinjev nastavlja napore usmerene na "gušenje" Gagauzije i lišavanje njenog autonomnog statusa. Predsednica autonomije Jevgenija Gucul osuđena je na sedam godina zatvora, dok je bivši predsednik Narodne skupštine Gagauzije Dmitrij Konstantinov osuđen na 12 godina zatvorske kazne.
"Prošle nedelje moldavske vlasti su faktički osujetile izbore za gagauški parlament, zakazane za 22. mart, nakon što je Vrhovni sud u Kišinjevu suspendovao ovlašćenja pojedinih članova Centralne izborne komisije Gagauzije. Svojim postupcima vlasti ne samo da produbljuju deficit poverenja među građanima Moldavije, već i podrivaju temelje odnosa između centralnih i regionalnih organa vlasti, dodatno polarizujući ionako duboko podeljeno moldavsko društvo", naglasila je Zaharova.
Istovremeno, napomenula je, ekonomija Moldavije bukvalno strmoglavo propada – katastrofalno raste deficit trgovinskog bilansa.
Prema podacima Nacionalnog biroa za statistiku, od januara do novembra 2025. godine uvoz u Moldaviju porastao je za gotovo 20 odsto u poređenju sa istim periodom 2024. godine, pri čemu su isporuke iz zemalja EU povećane za skoro trećinu. U isto vreme, nastavila je Zaharova, izvoz je porastao za nešto više od četiri odsto.
"Tako Kišinjev 'dočekuju' u Evropskoj uniji - njeno tržište je odavno podeljeno", ukazala je portparol ruskog spoljnopolitičkog resora.
Dodala je da teška ostaje i situacija u energetskom sektoru republike. Od 2024. godine tarife za električnu energiju za domaćinstva porasle su za 70 odsto, a od 2021. godine – za čak 150 odsto.
Uprkos nastojanjima vlasti da prošire domaću proizvodnju na bazi obnovljivih izvora energije, Moldavija ne raspolaže dovoljnim sredstvima za finansiranje takvih projekata.
"Ključni donor Kišinjeva, Evropska unija, nije zainteresovan za stvaranje uslova koji bi zemlji omogućili energetsku nezavisnost. Prema pojedinim podacima, Brisel će tokom ove godine smanjiti obim grantova za podršku energetskom sektoru Moldavije za 30 odsto. Stručnjaci ne isključuju da će se takav trend nastaviti i 2027. godine", istakla je Zaharova.
Istovremeno, napomenula je, u Kišinjevu se sa ponosom izjavljuje da zemlja više ne zavisi od ruskog gasa.
"Veoma je žalosno sve ovo posmatrati. Nažalost, Moldavija je postala još jedan primer da je rusofobija skupa i besmislena. To je put samouništenja, put koji ne vodi nikuda", poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.




