Moskva je više puta pokazala fleksibilnost pri rešavanju ukrajinskog sukoba, ali njeno strpljenje ima granice, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obeležava 10. februara.
"Naša savest je čista i naše strpljenje nije bezgranično. Znate ruski karakter po poslovicama – sedam puta meri, jednom seci. Mi smo dugo merili i na osnovu toga donosili zaključke", poručio je Lavrov.
On je podsetio na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima. Rusija se strogo pridržavala dogovora, dok ga je Kijev prekršio na stotine puta.
Podsetio je da su upravo Ukrajinci prvi počeli da gađaju energetske i druge civilne objekte, uključujući stambene zgrade i prodavnice.
"Imamo iskustvo ne samo da trpimo, jer 'trpeti' nije baš dobar glagol u ruskom jeziku, ali iskustvo prikupljanja razumevanja situacija je zaista veliko. To iskustvo ničemu nije naučilo naše evropske kolege, sa retkim izuzecima", dodao je Lavrov.
Osim toga, ukazao je na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika. Ministar je upozorio da je ovo nešto o čemu nema pregovaranja. Budući da je Ukrajina članica UN, ona je u obavezi da osigura ovo pravo svim građanima, i ono ne može biti razmatrano kao predmet "ustupaka".
On je naglasio da Ukrajina koja potpiše sporazume "ne sme kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina".
Ministar je ukazao na brojne primere fleksibilnosti Rusije u proteklih desetak godina. Zatim se osvrnuo i na plan američkog predsednika za rešavanje sukoba i podsetio da je ruska strana bila spremna da prihvati predloge SAD, "uzevši u obzir kompromise".
Zatim je, nakon Enkoridža, dugo čekala da objave da su se strane dogovorile i kakva odluka je donesena, ali sve do sada se ta verzija plana "prepravlja".
"U Enkoridžu smo prihvatili predlog administracije Trampa o Ukrajini. Ako ćemo muški, to je trebalo da znači da smo Ukrajinu sklonili u stranu sa našeg svetlog puta ka budućoj saradnji i procvatu", naveo je on.
Ali, kako je primetio, stalno se menjaju nekakvi novi uslovi i zahtevi Ukrajine prema Rusiji. Prema njegovim rečima, Ukrajina koju Rusija želi da vidi kao suseda mora biti neutralna i prijateljska.
"To mora biti prijateljska Ukrajina. Ne nužno saveznik, ali neutralna i prijateljska. A to, naravno, pretpostavlja poštovanje ne samo prava stanovnika teritorije koja će ostati ukrajinska, ne samo njihovih prava na pristup blagodetima civilizacije, toplini, hrani i vodi, već i njihovih osnovnih ljudskih prava, ako hoćete, uključujući jezik, obrazovanje i religiju", istakao je Lavrov.
On je istakao da je Rusija priznala Ukrajinu kao neutralnu, nenuklearnu državu.
"Kada smo 1991. godine priznali nezavisnost Ukrajine, priznali smo upravo takvu državu – vanblokovsku, neutralnu i bez nuklearnog oružja. Zato danas imamo apsolutno čistu savest", rekao je Sergej Lavrov u intervjuu za RT.
Lavrov je poručio da su Rusiji u Donbasu i Novorusiji važniji ljudi od teritorija.
"Nama čak teritorije i zemlja nisu toliko važni. Najvažniji su ljudi koji žive na tim teritorijama, čiji su preci tamo živeli", rekao je šef ruske diplomatije.
O kontaktima Rusije i Evrope
Rusija ima kontakte sa određenim evropskim liderima, koji zovu i "traže da se o tim kontaktima ne govori", izjavio je ruski ministar.
"Ali ništa od onoga što nam tokom tih zatvorenih poverljivih kontakata saopštavaju o svojim idejama ni u čemu se ne razlikuje od onoga što izjavljuju javno. Sve su to isti pozivi: 'Hajde, završavajte, treba nešto uraditi'", naveo je Lavrov.
Kako dodaje, ne vidi da Evropa ima ikakav formirani stav:
"Oni su upali u sopstvenu zamku i zauzeli beskompromisan stav – strateški poraz Rusiji, Ukrajina ne može da izgubi, Rusija ne može da pobedi".
Francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je poručio da, ako želi o nečemu ozbiljno da razgovara, može slobodno da pozove ruskog predsednika Vladimira Putina i da će se on uvek javiti i saslušati sve predloge. A "neozbiljne" najave da će ga navodno zvati, nazvao je "žalosnom diplomatijom".
Na Zapadu loše uče istoriju
Prema njegovim rečima, istorija se loše uči na Zapadu, a to vidimo posebno u Nemačkoj.
"Liberalna ideologija, 'demokratija' u njenom zapadnom shvatanju, NATO kao garant bezbednosti svuda, 'sada ćemo dominirati' – ovaj mentalitet je, naravno, doveo do sadašnje situacije", istakao je Lavrov.
To što Nemačka "diže glavu" izaziva zabrinutost ne samo u Rusiji, već i u mnogim zemljama Evropske unije, dodaje on.
"Kada je Fridrih Merc došao na svoju poziciju, izneo je snažne izjave koje izazivaju ozbiljne misli. Na primer, ukinuo je ustavna ograničenja za vojne rashode i potrebe. Zatim je rekao da je sve to potrebno kako bi Nemačka ponovo postala – naglasiću reč ponovo – glavna vojna sila u Evropi", rekao je Lavrov.
Prema njegovim rečima, u tome se ozbiljno ogleda njegov mentalitet i taj smer u kom ide njegovo razmišljanje.