
Ruska ambasada: Moskva se sprema da pošalje naftu Kubi

Rusija se sprema da otpremi pošiljku nafte i naftnih derivata na Kubu, objavila je ambasada Moskve u Havani. Ostrvo se suočava sa najgorom energetskom krizom u poslednjih nekoliko godina, nakon što su SAD udvostručile svoju kampanju pritiska da prekinu snabdevanje Kube energentima.
Kriza sa gorivom dramatično se pojačala nakon što su američke snage početkom januara otele predsednika Venecuele Nikolasa Madura, prekinuvši snabdevanje naftom iz Karakasa, koji je bio jedan od glavnih dobavljača Kube.

Vašington je potom zapretio da će uvesti carine svakoj zemlji koja snabdeva Kubu naftom zbog čega je Meksiko kasnije obustavio isporuke sirove nafte ostrvu. Sjedinjene Države uvele su ekonomski embargo ostrvu još 1960-ih.
Ruska ambasada na Kubi potvrdila je za list "Izvestija" da se karipsko ostrvo suočava sa "akutnom nestašicom nafte i naftnih derivata", dodajući da je, iako kriza traje više od godinu dana, obustava snabdevanja iz Venecuele "pogoršala situaciju".
Ambasada je saopštila da planira da u bliskoj budućnosti pošalje naftu i naftne derivate Kubi kao "humanitarnu pomoć", ali nisu precizirali vremenski okvir ili količinu.
Poslednja velika isporuka ruske nafte Kubi bila je u februaru 2025. godine, kada je Moskva poslala 100.000 tona putem državnog kredita vrednog 60 miliona dolara koji je odobrio predsednik Vladimir Putin. Procenjuje se da Kuba troši 500 do 600 tona goriva dnevno i da joj je potrebno preko 8 miliona tona goriva godišnje da bi normalno funkcionisala.
Pored toga, ruski zvaničnici su naveli da Moskva pomaže Kubi u razvoju njenih domaćih rezervi nafte. Dok su dokazane rezerve sirove nafte na ostrvu zvanično oko 120 miliona barela, procenjuje se da priobalna zona Severnokubanskog basena sadrži do 20 milijardi barela.
Moskva je osudila američku kampanju pritiska na Kubu kao ekonomsko "davljenje" i "neokolonijalnu praksu", istovremeno potvrđujući solidarnost sa ostrvom.
Američki predsednik Donald Tramp je prošlog meseca nagovestio da će kampanja pritiska primorati kubansko rukovodstvo da "dođe kod nas i želi da postigne dogovor", tvrdeći da će ostrvo "ponovo biti slobodno".




