Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.
"Naravno, izjave ruskog predsednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini", rekao je Galuzin.
On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsednički izbori. Biračka mesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.
"Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspeo da postigne svoj cilj", podsetio je on.
Galuzin je naglasio da Rusija "neće da se spusti na nivo prakse Kijeva" i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.
"Razume se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak", dodao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.
Ranije je ruski predsednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.
Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.
"Što se tiče promena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želeo javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara", istakao je ruski zvaničnik.
Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.
"Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su videli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmerenih ka rezidenciji ruskog predsednika", dodao je.
Prema njegovim rečima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim doneli su odgovarajuće zaključke i procene.
"Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpeli su ozbiljnu štetu", podsetio je zamenik ministra.
Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.
"Kijev je ostavio bez odgovora naše predloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rešavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija", rekao je on.
Prema rečima Galuzina, istanbulski pregovarački format nije zvanično zatvoren, a Rusija se nije povukla iz procesa.
"Kao što se sećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka 'opipljivog napretka'. To deluje, u najmanju ruku, čudno", zaključio je zamenik ministra.
Prema njegovim rečima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rešavanje sukoba.
"U martu 2025. godine, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu", istakao je Galuzin.
Zamenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak "omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji".