Ne treba davati komentare u vezi sa pregovorima o Ukrajini, jer bi to moglo da naškodi samom procesu, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško, prenosi TASS.
"Usredsređeni smo na pregovarački proces. Tu nema šta da se komentariše", istakao je.
Prema rečima zamenika šefa ruske diplomatije, proces pregovora se, "s jedne strane, vodi prilično otvoreno".
"S druge strane, svima je apsolutno jasno, nadam se i novinarima, da se nikakvi komentari o suštini diskusije neće davati, jer bi to štetilo procesu", naglasio je.
Dodao je da Moskva pregovorima o ukrajinskom rešenju pristupa sa punom ozbiljnošću.
"Ruska Federacija ovim pregovorima pristupa krajnje ozbiljno, jer smo više od drugih zainteresovani za uspostavljanje trajnog mira u Ukrajini i ostvarivanje ciljeva koji su formulisani u kontekstu Specijalne vojne operacije", istakao je Gruško, napomenuvši da će ti ciljevi biti postignuti ili vojnim putem, ili, što je poželjnije, političko-diplomatskim sredstvima.
Gruško je istakao da "političke i informacione igre" koje Evropljani priređuju oko ovih pregovora nemaju značaja.
On je takođe ocenio da Evropa želi da se ukrajinski sukob nastavi što duže, te da njeni postupci isključuju konstruktivan doprinos rešavanju krize.
"Njihov trenutni stav jeste da se borbena dejstva na teritoriji Ukrajine nastave što duže. Trenutno se ne nazire nikakav stvarni konstruktivni doprinos Evrope, jer njihov stav to isključuje", podvukao je zamenik ministra spoljnih poslova.
Prema njegovim rečima, evropske zemlje čine suprotno od onoga što bi doprinelo miru: pružaju političku, ekonomsku, finansijsku i vojnu podršku Kijevu i zauzimaju stavove o mirovnim uslovima koji ne predviđaju "pouzdane garancije bezbednosti Ruske Federacije", što je, kako je naglasio, ključni uslov bilo kakvog rešenja sukoba u Ukrajini.
Gruško je izjavio i da ukrajinski neonacizam predstavlja pretnju ne samo lokalnom stanovništvu već i međunarodnoj zajednici u celini, te da ometa uspostavljanje mira i stabilnosti u Evropi, kao i izgradnju arhitekture jednake i nedeljive bezbednosti.
Govoreći na konferenciji "Mali nacizmi: od ideologije ekstremizma do terorističke prakse", naveo je da režim Vladimira Zelenskog po surovosti prevazilazi svoje "uzore iz Trećeg rajha", a da zapadne zemlje to ignorišu.
"U Ukrajini, režim Zelenskog i njegovi militanti su odavno nadmašili svoje idole iz Trećeg rajha po okrutnosti. Indikativno je da današnji banderovci istrebljuju civile na istim teritorijama koje su okupirali nacisti, i to rade istim simbolima koji se sada prikazuju na amblemima jedinica Oružanih snaga Ukrajine. Ali naši 'stariji partneri' na Zapadu više vole da ovo ne primećuju", naglasio je Gruško.
Rusija konstatuje da se u više evropskih zemalja mnogi lideri, prilikom konstruisanja nacionalnog identiteta, vraćaju nacističkim praksama.
"Vidimo da se u čitavom nizu zemalja, koje su relativno nedavno nastale kao samostalne države na geografskoj i političkoj mapi Evrope, mnogi lideri pri oblikovanju nacionalnog identiteta vraćaju nacističkim praksama. Sve je to bujno 'procvetalo' u Ukrajini", napomenuo je Gruško.
Takođe je naglasio da ukrajinski neonacizam danas "neposredno ometa uspostavljanje mira i stabilnosti na evropskom kontinentu" i dodao da se, u suštini, na Zapadu govori kako su "te nacističke prakse upravo izraz izbora ukrajinskog naroda da se priključi evropskoj porodici".
Gruško je istakao da se Rusija "dosledno bori protiv terorizma i ispoljavanja nacizma i protivi se reviziji ishoda Drugog svetskog rata".
"Borićemo se za očuvanje sećanja na žrtve nacizma u svim njegovim oblicima. Suprotstavljanje rehabilitaciji nacističke ideologije nije samo zahtev vremena, već i moralni imperativ utemeljen u odlukama Nirnberškog trubunala", dodao je on.
Kada je reč o odnosima sa NATO, on je naveo da komunikacioni kanali ostaju otvoreni i da je ruski ambasador u Belgiji ovlašćen da, ukoliko je potrebno, održava kontakte sa sedištem Alijanse.
"I postoje odgovarajuće telefonske linije između vojske, i niko ih nije zatvorio", napomenuo je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.
Istovremeno, dodao je da "nikakve interakcije nema", jer je u dokumentima NATO-a Rusija označena kao "direktna i dugoročna pretnja".
"Nikakve interakcije nema, ona je po definiciji isključena, jer je u dokumentima NATO Rusija sada definisana kao direktna, neposredna – a sada su dodali i dugoročna – pretnja interesima bezbednosti NATO-a, imajući u vidu čak i horizont planiranja nakon mirnog regulisanja u Ukrajini, koje će biti postignuto ili vojnim ili diplomatskim putem", rekao je zamenik šefa ruske diplomatije.
On je ocenio da NATO pokušava da se ponovo nametne kao centralni faktor evroatlantskih procesa, uz proces sveobuhvatnog naoružavanja država članica, uključujući i Francusku, gde se vojni budžet značajno povećava.
Prema rečima zamenika šefa ruske diplomatije, danas se u okviru NATO-a "odvija izvesna preraspodela uloga".
"To je povezano sa novim stavovima administracije SAD o procesima globalne evropske bezbednosti, pri čemu Sjedinjene Države prenose veću odgovornost za bezbednost na kontinentu na svoje evropske saveznike, primoravajući ih da plaćaju za sopstvenu bezbednost i da izdvajaju sve više i više novca za vojne potrebe", precizirao je Gruško.
Podsetio je da su svi ruski predlozi o bezbednosnim garancijama, upućeni NATO-u krajem 2021. godine, i dalje aktuelni, jer bi njihova primena, kako tvrdi, značajno ojačala evropsku bezbednost.
"Ako pogledamo svaki predlog koji je bio iznet, a koji, blago rečeno, nije bio podržan, odnosno koji su naši partneri odbili, realizacija svakog od njih značajno bi ojačala bezbednost u Evropi. U tom smislu, svi oni zadržavaju svoju aktuelnost kao realni instrumenti, kao stvarna mogućnost da se ispravi situacija u sferi bezbednosti i da se preokrenu negativne tendencije koje danas vidimo", naglasio je.
Osvrnuvši se na izjave francuskog predsednika Emanuel Makron o "moždanoj smrti" NATO-a, Gruško je ukazao na, kako je rekao, protivrečnost između Makronovih kritika i nastojanja Francuske da preuzme vodeću ulogu u jačanju kolektivne bezbednosti, uključujući i potencijalno oslanjanje na svoj nuklearni faktor.