Pokušaji Poljske, Finske, Letonije, Litvanije i Estonije da istupanje iz Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prenosa protivpešadijskih mina i o njihovom uništavanju opravdaju "razlozima nacionalne bezbednosti", kao i navodnom vojnom pretnjom sa strane Rusije, ne izdržavaju nikakvu kritiku. Te insinuacije koriste se sa jedinim ciljem – da se opravdaju sopstvene destruktivne odluke i izbegne odgovornost, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Kako su napomenuli u ruskom spoljnopolitičkom resoru, danas stupa na snagu odluka Poljske o istupanju iz Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prenosa protivpešadijskih mina i o njihovom uništavanju, a slične odluke su donele i Finske, 10. januara, kao i Letonije, Litvanije i Estonije 27. decembra 2025. godine.
"Istovremeno, istupanje iz Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja, proizvodnje i prenosa protivpešadijskih mina i o njihovom uništavanju prati značajno pojačavanje vojnih aktivnosti tih zemalja na njihovim istočnim granicama, u neposrednoj blizini ruskih granica, što predstavlja očigledan primer njihovog zanemarivanja međunarodnih pravnih obaveza. Ograničenja predviđena Konvencijom jednostavno su postala nezgodna i neisplativa, pa je odlučeno da se od njih odustane", naglasila je Zaharova.
Dodala je da, u celini, situaciju oko Konvencije dodatno komplikuje niz nedoslednih koraka Ukrajine u odnosu na nju.
Naime, podvukla je Zaharova, kao što je poznato, Kijev je prvobitno nameravao da istupi iz ovog ugovornog režima, o čemu svedoči ukaz Zelenskog br. 441/2025 od 29. juna 2025. godine. Međutim, usled nemogućnosti da se ta odluka sprovede u uslovima oružanog sukoba, Ukrajina je od nje odustala i uputila Generalnom sekretaru UN obaveštenje o "suspenziji" učešća.
"Indikativno je da je čitav niz država članica Konvencije javno istupio protiv takvih postupaka Kijeva, ocenivši ih kao protivpravne i kao opasan presedan sa stanovišta međunarodnog prava", napomenula je portparol ruskog spoljnopolitičkog resora, dodavši da je pritom Ukrajina i pre pomenutog obaveštenja otvoreno kršila svoje obaveze.
Istakla je da Kijev ne samo da nije uništio sve zalihe protivpešadijskih mina, osim minimalne količine namenjene razvoju metoda za otkrivanje mina i obuku stručnjaka, iako je to bio u obavezi da učini još 2010. godine, već je nastavio i sa njihovom aktivnom upotrebom, uključujući i protiv civilnog stanovništva i objekata.
"Ove činjenice redovno beleže i dokumentuju ruske službe za sprovođenje zakona. Ipak, ni navedena kršenja Ukrajine, ni istupanje više zapadnih država iz Konvencije nisu dobili odgovarajuću reakciju ostalih članica, uključujući i tokom 22. sastanka država potpisnica Konvencije u Ženevi, koji se održavao od 1. do 5. decembar 2025. godine", ukazala je Zaharova.
Dodala je da navedene okolnosti potvrđuju ruske ocene o slabosti ovog ugovornog režima i o "odsustvu neophodnih mehanizama pritiska na države koje izbegavaju ispunjavanje odredaba dokumenta".
Zaharova je naglasila da Rusija nije učesnica Konvencije, ali ipak nastavlja savesno i u punom obimu da ispunjava obaveze po Dopunjenom protokolu II (DP-2) i Protokolu V (P-5) Konvencije o "nehumanom" oružju.
Stoga, u delu koji se odnosi na upotrebu mina, Oružane snage Ruske Federacije postupaju u skladu sa Uputstvom o međunarodnom humanitarnom pravu za Oružane snage Rusije. U tom dokumentu, između ostalog, definisani su osnovni zahtevi za upotrebu protivpešadijskih mina u skladu sa tom konvencijom.
Takođe, rezultati nacionalnih napora u sprečavanju minske pretnje redovno se odražavaju u ruskom izveštavanju Konvenciji o "nehumanom" oružju, njenom DP-2 i P-5.
"Postupci Letonije, Litvanije, Estonije, Poljske, Finske i Ukrajine u potpunosti se uklapaju u kurs 'kolektivnog Zapada' i njegovih satelita usmeren na reviziju i podrivanje međunarodnog pravnog sistema u oblasti kontrole naoružanja, razoružanja i neširenja. Zahtevajući od drugih strogo i beskompromisno poštovanje preuzetih obaveza, na Zapadu ne smatraju nužnim da se sami pridržavaju ograničenja predviđenih ugovorima, istovremeno prebacujući krivicu za sopstvene odluke o istupanju na druge", poručila je Zaharova.
Kako je istakla, posledice takvih poteza se neće dugo čekati – osim slabljenja same Konvencije, oni mogu dovesti i do "domino efekta", kada primeru navedenih država slede i druge.
"U tom kontekstu, pojedine države Evropske unije sa razvijenim vojno-industrijskim potencijalom već nastoje da ostvare finansijsku korist zadovoljavanjem rastuće tražnje za protivpešadijskim minama na međunarodnom tržištu. Sve ove okolnosti neizbežno vode ka daljoj eskalaciji napetosti u Evropi i pogoršanju stanja u oblasti regionalne i međunarodne bezbednosti", zaključila je portparol ruskog spoljnopolitičkog resora.