
MSP Rusije: Šta je bio okidač da Moskva pokrene Specijalnu vojnu operaciju

To što je Kijev prekršio Ugovor o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu dovelo je do toga da Moskva donese odluku o pokretanju Specijalne vojne operacije (SVO), izjavila je za RIA Novosti Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

"Rukovodstvo Ukrajine je tokom čitavog niza godina vodilo politiku grubog i sistematskog kršenja odredaba Ugovora, što se mora kvalifikovati kao odbijanje njegovog izvršavanja, a što je, između ostalog, kasnije dovelo do odluke ruskog rukovodstva da započne Specijalnu vojnu operaciju", istakla je ona.
Tako je 2004. godine tadašnji predsednik Leonid Kučma ratifikovao Memorandum o razumevanju između vlade Ukrajine i štabova vrhovnih komandanata združenih oružanih snaga NATO-a u Atlantiku i Evropi u vezi sa obezbeđivanjem podrške operacijama Alijanse od strane Kijeva. Prema tom dokumentu, Ukrajina se obavezala da pruža tehničku, informativnu i drugu pomoć vojnim jedinicama NATO-a tokom operacija ili vežbi.
Pored toga, dodala je Zaharova, zemlja je dozvolila privremeno razmeštanje na svojoj teritoriji formacija koje su potčinjene Strateškoj komandi alijanse.
Takođe, u aprilu 2005. godine vlasti su unele izmene u Vojnu doktrinu. Od tada je pristupanje Alijansi postalo strateški cilj države, a 2008. godine Ukrajina je izrazila nameru da se priključi Planu dejstava za članstvo u NATO-u.
"Trećeg septembra 2018. godine predsednik je Vrhovnoj radi podneo nacrt zakona o izmenama Ustava (u delu koji se odnosi na strateški kurs države ka sticanju punopravnog članstva u Evropskoj uniji i u Organizaciji Severnoatlantskog ugovora), koji je 7. februara 2019. godine usvojen u Vrhovnoj radi", podsetila je portparol spoljnopolitičkog resora.
Naglasila je da je učvršćivanje kursa ka pristupanju NATO-u na ustavnom nivou faktički narušilo odredbe člana 6 Ugovora o prijateljstvu sa Rusijom.
Upravo u tom trenutku, prema mišljenju Zaharove, Ukrajina je zvanično odustala od neutralnog i vanblokovskog statusa, čime je, između ostalog, prekršila i Budimpeštanski memorandum.
Prema rečima portparola ruskog spoljnopolitičkog resora, "u članu 12 je utvrđeno da 'visoke ugovorene strane ugovornice obezbeđuju zaštitu etničkog, kulturnog, jezičkog i verskog identiteta nacionalnih manjina na svojoj teritoriji i stvaraju uslove za podsticanje tog identiteta".
Dodala je da svaka od visokih strana ugovornica garantuje pravo licima koja pripadaju nacionalnim manjinama da, individualno ili zajedno sa drugim licima koja pripadaju nacionalnim manjinama, slobodno izražavaju, čuvaju i razvijaju svoj etnički, kulturni, jezički ili verski identitet i da održavaju i razvijaju svoju kulturu, ne izlažući se bilo kakvim pokušajima asimilacije protivno njihovoj volji".
Prema rečima Zaharove, "strane garantuju pravo licima koja pripadaju nacionalnim manjinama da u potpunosti i efikasno ostvaruju svoja ljudska prava i osnovne slobode i da ih uživaju bez ikakve diskriminacije i u uslovima pune jednakosti pred zakonom".
"Strane će podsticati stvaranje jednakih mogućnosti i uslova za učenje ruskog jezika u Ukrajini i ukrajinskog jezika u Ruskoj Federaciji, pripremu nastavnog kadra za izvođenje nastave na tim jezicima u obrazovnim ustanovama, i u te svrhe će pružati ravnopravnu državnu podršku", podvukla je ona.
Zaharova je naglasila da je potpuno očigledno da je ovaj član u Ukrajini sistematski i u značajnoj meri kršen i da se i dalje krši.
"Kao što je poznato, nakon državnog prevrata 2014. godine, organizovanog i finansiranog od strane Zapada, Ukrajina dosledno sprovodi politiku iskorenjivanja ruskog jezika, ruske kulture i uopšte svega ruskog", izjavila je ona.
Zaharova je dodala da je progonu bez presedana i pritiscima bila izložena Ukrajinska pravoslavna crkva.
Podsetila je da, "prema članu 13 Ugovora, visoke strane ugovornice razvijaju ravnopravnu i obostrano korisnu saradnju u ekonomiji, uzdržavaju se od postupaka koji mogu naneti ekonomsku štetu jedna drugoj... Strane će težiti usaglašavanju svoje finansijske, monetarno-kreditne, budžetske, valutne, investicione, cenovne, poreske, trgovinsko-ekonomske, kao i carinske politike, ka stvaranju jednakih mogućnosti i garancija za privredne subjekte".
"Ignorišući odredbe ovog člana, Ukrajina je započela pregovore sa Evropskom unijom o Sporazumu o pridruživanju, odbijajući pritom da sa Ruskom Federacijom razmatra pitanje na koji način će taj sporazum biti usklađen sa ugovorom o zoni slobodne trgovine koji su 18. oktobra 2011. godine potpisale države članice ZND", dodala je Zaharova.
Podsetila je da je "21. marta 2014. godine potpisan politički deo Sporazuma o pridruživanju sa EU, a 27. juna 2014. godine ekonomski deo".
"Potpisivanjem ovog sporazuma, Ukrajina se, u suštini, odrekla ispunjavanja svojih obaveza iz pomenutog člana 13 Ugovora o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu između Ruske Federacije i Ukrajine", naglasila je ona.
Prema članu 16 Ugovora, strane sarađuju u UN i drugim međunarodnim organizacijama, uključujući ekonomske i finansijske, pružaju jedna drugoj podršku pri pristupanju međunarodnim organizacijama i priključivanju sporazumima i konvencijama čija jedna od strana nije članica.
"Suprotno ovoj odredbi, Ukrajina nije sarađivala sa Ruskom Federacijom u međunarodnim organizacijama i bila je autor, kao i aktivni podržavalac čitavog niza inicijativa u UN i drugim organizacijama usmerenih protiv interesa Ruske Federacije", podvukla je Zaharova.
Istakla je da tako čitav niz kršenja ugovora predstavlja kršenje i drugih ugovora, normi i principa međunarodnog prava, uključujući Povelju UN.
Prema njenim rečima, navedeni primeri predstavljaju samo delimičnu analizu pravnih normi koje je Ukrajina prekršila, ali jasno pokazuju selektivno pamćenje šefa kijevskog režima Vladimira Zelenskog i njegovih mentora na Zapadu.
"Optužujući Rusiju za kršenje Budimpeštanskog memoranduma, oni iz nekog razloga ne podsećaju na višegodišnju sabotažu osnovnog bilateralnog rusko-ukrajinskog dokumenta. Takođe, nijedna od nadležnih međunarodnih struktura nije obratila pažnju na gore navedena kršenja od strane Ukrajine Ugovora o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu između Ruske Federacije i Ukrajine, koja su u velikoj meri uslovila početak Specijalne vojne operacije", rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Napomenula je da navedene činjenice, kao i mnoge druge o kojima Rusija svakodnevno govori, svedoče o tome da ciljevi i zadaci Specijalne vojne operacije ostaju aktuelni i da će biti ispunjeni, kako je to više puta izjavljivalo rusko rukovodstvo.
Zaharova je naglasila da je bez rešavanja problema širenja NATO-a na geopolitički prostor do granica Ruske Federacije nemoguće regulisati situaciju u Ukrajini.
"Nekontrolisano širenje Alijanse na geopolitički prostor sve do naših granica, uključujući Ukrajinu, postalo je jedan od prvobitnih uzroka konflikta", podsetila je ona, dodavši da će Rusija težiti rešavanju tog zadatka vojnim ili političkim sredstvima.
Portparol ruskog spoljnopolitičkog resora je istakla da je Moskva već predlagala različite varijante.









