Razmatranje pitanja istupanja Irana iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja nisu ni pretnje ni ucena, već sasvim zakonomerna reakcija iranskih parlamentaraca u okviru njihovih ustavnih ovlašćenja, kao odgovor na, rečnikom međunarodnog prava, suštinsku promenu okolnosti nastalih oko režima neširenja, napisao je na Telegramu zamenik predsednika Saveta Federacije Konstantin Kosačov.
On je među takvim suštinskim okolnostima izdvojio tri događaja.
Prvi su napadi američke vojske 22. juna 2025. godine na nuklearnu infrastrukturu Irana u okviru tzv. operacije "Ponoćni čekić", a drugi događaj je istek roka važenja Zajedničkog sveobuhvatnog plana dejstva o iranskom nuklearnom programu 18. oktobra 2025. godine.
"Odgovornost za raspad 'iranskog nuklearnog sporazuma' u potpunosti leži na tzv. 'evrotrojci' – Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj. Uzgred, upravo su te nepouzdane zemlje više puta svetu pokazale kršenje sporazuma (kako džentlmenskih, tako i pravno obavezujućih). Imamo i sopstveno gorko iskustvo pregovora sa tim partnerima: setimo se Sporazuma o regulisanju krize u Ukrajini od 21. februara 2014. godine, Minskog paketa mera iz 2015. godine, kao i kršenja u Istanbulu parafiranih dogovora iz 2022. godine", podsetio je ruski senator.
I konačno, treći događaj je "ničim izazvan, nezakonit i nepravedan rat širokih razmera", koji su SAD i Izrael započeli 28. februara 2026. godine.
"Sa stanovišta Povelje UN, reč je o agresiji, a Iran, kao njena žrtva, ostvaruje pravo na samoodbranu", objasnio je Kosačov.
Ipak, napomenuo je da eventualno istupanje Irana iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja ne znači automatski i razvoj te vrste oružja.
Kako je objasnio ruski senator, Iran je država sa složenim pravnim sistemom u kojem, pored međunarodnih ugovora, Ustava i zakona koje donosi parlament, deluju i izvori verskog prava.
"Podsećam da u Iranu od 2003. godine važi fetva (verska odluka) pokojnog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneija, kojom je zabranjeno stvaranje nuklearnog oružja. Ta zabrana ne može biti ukinuta od strane parlamenta", istakao je on.
Dodao je da Rusija, kao stalna članica Saveta bezbednosti UN, ima ključnu ulogu u očuvanju režima neširenja nuklearnog oružja. Međutim, podvukao je da njegova stabilnost ne zavisi samo od Rusije, već će biti određena i stavom drugih aktera.
"Zasad ne vidimo ozbiljan pristup ni u Vašingtonu (i dalje čekamo reakciju na zaključenje novog START-a), ni u Parizu i Londonu, koji su, kako znamo iz informacija Spoljne obaveštajne službe Rusije, razmatrali isporuku Kijevu komponenti za izradu 'prljave' atomske bombe", podvukao je Kosačov.
Poručio je da u takvim okolnostima, reakcija Irana nije ni iznenađujuća ni šokantna, kako to trenutno predstavljaju zapadni mediji.
"To je geopolitički ishod za koji odgovornost treba tražiti od elita u zapadnim prestonicama", zaključio je ruski senator.