Svet se nalazi u periodu izuzetno visoke konfliktnosti, ali će metodi sile na kraju pokazati svoju neuspešnost, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov u intervjuu Analitičkom centru TASS.
"Danas se, bez sumnje, nalazimo u fazi izuzetno visoke konfliktnosti, ali je kretanje ka multipolarnom svetu neizbežno. Pokušaji da se ove istorijske zakonomernosti negiraju silom ili bilo kakvim drugim mešanjem, siguran sam, na kraju će pokazati sopstvenu neuspešnost", istakao je on.
Napomenuo je da sistem međunarodnih odnosa danas trpi najjači stres kao posledicu podrivačke delatnosti niza vlada u odnosu na međunarodno pravo.
"Vašington je u ovom trenutku najekstremniji primer kako se, sledeći sopstvene predstave o tome šta je ispravno, a šta nije, može negirati osnova, fundament funkcionisanja međunarodnog sistema", naveo je Rjabkov.
Politika SAD određena je oslanjanjem na hegemonizam i upotrebu sile, zbog čega svet potresa kriza za krizom.
"Oslanjanje na sopstvenu izuzetnost, na hegemonizam i na faktor sile apsolutno je prisutno u savremenoj politici Vašingtona. To je jedan od razloga zbog kojih svet potresa kriza za krizom, zbog čega prolazimo kroz tako težak period iskušenja", istakao je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova.
Naglasio je da Rusija, zalažući se za primat međunarodnog prava i ključni princip nedeljivosti bezbednosti, zahteva od svih da "polaze od nepromenljive činjenice da se sopstvena bezbednost ne može jačati niti se zadaci u toj oblasti mogu rešavati na račun bezbednosti drugih".
Komentarišući izjave američkog državnog sekretara Marka Rubija o Kubi, Rjabkov je poručio da nijedna smena režima koju je inicirao Vašington u drugim zemljama nije donela obećane rezultate.
Kako je ranije ocenio Rubio, kubanska ekonomija "mora da se promeni", ali to nije moguće bez promene sistema vlasti.
"Koliko god da se prisećam brojnih situacija iz poslednjih decenija, pa i ranije, povezanih sa smenama režima i vlasti koje su sprovođene ili uz direktnu inicijativu Sjedinjenih Država ili uz njihovo neposredno učešće – ne postoji nijedan slučaj u kome bi se moglo reći da je neka zemlja time dobila više blagostanja, stabilnosti i održivosti, a da i ne govorimo o životnom standardu većine stanovništva", naglasio je Rjabkov.
Ukazao je na to da iznova i iznova vidimo ponavljanje istog scenarija: "američko mešanje, koje otvoreno ignoriše specifičnosti pojedinih zemalja i regiona, dovodi do rezultata suprotnih proklamovanim".
Kao primer naveo je zemlje Bliskog istoka, Afrike i Latinske Amerike.
"Postoji i aspekt grubog zanemarivanja osnovnih normi međunarodnog prava od strane Vašingtona – uključujući suverenu jednakost država i nemešanje u unutrašnje poslove – što je bilo svojstveno različitim administracijama, uključujući i mnoge demokratske", istakao je zamenik ministra spoljnih poslova.
Poručio je da značajan deo međunarodne zajednice izražava solidarnost sa Kubom u teškom periodu, a Moskva će nastaviti da joj pruža neophodnu pomoć.
Takođe, napomenuo je da Sjedinjene Države ne bi trebalo da zaborave kakve posledice može imati zanemarivanje međunarodnog prava i interesa drugih država.
Odgovarajući na pitanje o pravnoj snazi obaveza koje je Vašington preuzeo nakon Karipske krize, Rjabkov je ukazao da su i dalje relevantni "svi sporazumi koje američka strana nije prekršila".
"Kompromis postignut u izuzetno teškim uslovima i uz ogromne globalne rizike i danas služi kao podsetnik Vašingtonu na posledice zanemarivanja međunarodnog prava i interesa drugih sila", naglasio je Rjabkov.
On je takođe ukazao da je jedan od trendova američke politike poslednjih godina sistematsko povlačenje iz sporazuma o kontroli naoružanja.
Rusko-kubanska saradnja, prema njegovim rečima, ne može se meriti "ni kopejkom, ni dolarom, ni pezosom".
Moskva i Havana sarađuju u širokom spektru oblasti – od ljudskog razvoja, nauke i obrazovanja do kulturnih i sportskih razmena i umetnosti.
"To su vrednosti koje se ne mogu adekvatno izmeriti novcem. Mi ih izuzetno cenimo – kao i našu zajedničku istoriju, solidarnost i uzajamnu podršku, koja je postojala u svim periodima i traje i danas", naglasio je Rjabkov.
Kuba se, prema njegovim rečima, nalazi u vrhu svetskih rang-lista koje mere blagostanje i "visoko drži zastavu".
On je podsetio da je zemlja, tokom vladavine revolucionarnog rukovodstva Fidela i Raula Kastra, postigla značajne uspehe u socijalnoj sferi, zdravstvu, nauci i obrazovanju.
"Malo karipsko ostrvo, koje je već 65 godina pod trgovinsko-ekonomskom blokadom, nalazi se među vodećim zemljama po brojnim pokazateljima", rekao je on.
Prema podacima UNESKO-a za 2025. godinu, Kuba izdvaja odsto BDP-a za obrazovanje, što je šesto mesto u svetu i prvo u Americi. U SAD taj udeo iznosi oko 5,4 odsto.
Stopa smrtnosti novorođenčadi na Kubi iznosi 4,3 na hiljadu živorođenih, što je bolji rezultat od SAD, gde je 4,7.
Očekivani životni vek takođe je viši: 77,8 godina za muškarce i 82,6 za žene, što premašuje pokazatelje u Sjedinjenim Državama.
Kuba, kako je istakao, pruža pomoć i drugim zemljama – kroz medicinske misije, biotehnologije i vakcine.
"Kubanci su među prvima razvili nacionalnu vakcinu protiv kovida, koja se pokazala veoma efikasnom i sa manje neželjenih efekata u odnosu na proizvode velikih farmaceutskih kompanija", istakao je Rjabkov.
Podvukao je da sve ovo pokazuje kako jedna zemlja, bez značajnih prirodnih resursa i istorijskih prednosti, može u kratkom periodu dostići najviše razvojne nivoe.