U poslednje vreme Međunarodni sud pravde je postao poprište "pravnog rata", a njegova nadležnost se otvoreno zloupotrebljava radi iznošenja očigledno apsurdnih optužbi protiv Rusije, navodi se u komentaru Marije Zaharove, portparola Ministarstva spoljnih poslova Rusije, povodom 80. godišnjice početka rada ovog suda UN.
Kako je napomenula, 18. aprila 1946. godine održana je prva javna sednica Međunarodnog suda pravde – glavnog sudskog organa Ujedinjenih nacija i najvišeg organa međunarodnog pravosuđa.
"Osnovan Poveljom UN, ima ključni zadatak da obezbedi sprovođenje principa rešavanja međunarodnih sporova mirnim putem. Delujući na osnovu strogog načela dobrovoljnog prihvatanja nadležnosti, ova institucija je tokom 80 godina donosila odluke u brojnim značajnim predmetima, suštinski utičući na razumevanje međunarodnog prava", objasnila je ruska zvaničnica.
Dodala je da saradnja Rusije sa Međunarodnim sudom ima dugu tradiciju.
Naime, Sovjetski Savez je 20. avgusta 1945. godine bio među prvim državama koje su ratifikovale Statut Međunarodnog suda zajedno sa Poveljom UN. Zaharova je podsetila na to da su u izradi ovih dokumenata, koji su postavili temelje savremenog međunarodnog prava, aktivno učestvovali sovjetski pravnici, uključujući istaknutog pravnika i diplomatu Sergeja Krilova, koji je 1946. godine izabran u prvi sastav ove institucije. Kasnije su od SSSR-a i Rusije u Međunarodni sud birane sudije od kojih su mnogi bili predstavnici pravne službe Ministarstva spoljnih poslova.
"Nažalost, u poslednje vreme Međunarodni sud je postao poprište 'pravnog rata'. Njegova nadležnost se otvoreno zloupotrebljava radi iznošenja očigledno apsurdnih optužbi protiv Rusije. Na udaru su se našle i druge države multipolarnog sveta, uključujući naše najbliže saveznike", ukazala je Zaharova.
Naglasila je da u nastojanju da ovu instituciju primoraju na donošenje antiruskih odluka, zapadne zemlje masovno intervenišu u sudskim postupcima: 33 države prijavile su učešće u rusko-ukrajinskom predmetu po Konvenciji o genocidu, navodno kao neutralne "treće strane", a u stvarnosti – na strani Kijeva.
"Ova praksa je pogrešna i čak je primorala ovaj sud da izmeni sopstveni pravilnik", podvukla je ona.
Zaharova je napomenula da pokušaji pritiska na ovu instituciju nisu dali rezultate.
"Lažne optužbe protiv Ruske Federacije za navodni 'državni terorizam', 'finansiranje terorizma', 'rasnu diskriminaciju' i kršenje Konvencije o genocidu, ovaj sud je odbacio. Naprotiv, direktno je priznao da Donjecka Narodna Republika i Luganska Narodna Republika nisu bile 'terorističke organizacije', čime je delegitimisana takozvana 'antiteroristička operacija' Kijeva protiv stanovništva Donbasa", istakla je ona.
Dodala je da se u predmetu po Konvenciji o genocidu sama Ukrajina našla u optuženičkoj klupi zbog postupaka kijevskog režima i njegovih "nacističkih pomoćnika u genocidu" u Donbasu.
Ruska zvaničnica je skrenula pažnju na to da su Ukrajini i baltičkim državama upućene i predsudske primedbe zbog rasne diskriminacije Rusa i ruskojezičnog stanovništva.
"Pozvali smo Kijev na odgovornost i za terorističke napade na ruskoj teritoriji. Prošle godine Rusija se prvi put sama obratila Sudu, osporavajući odluku Saveta IKAO u predmetu pada malezijskog aviona na letu MH17", rekla je ona.
Istovremeno, nastavila je, pred Međunarodnim sudom pravde raste talas zahteva država multipolarnog sveta protiv zapadnih zemalja zbog grubih kršenja normi međunarodnog prava.
"U tom kontekstu uočavamo težnju Zapada da uspostavi kontrolu nad Međunarodnim sudom pravde, kao što je to već učinjeno sa Međunarodnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju, Evropskim sudom za ljudska prava i Međunarodnim krivičnim sudom", poručila je Zaharova.
Napomenula je da se primećuju pokušaji promovisanja sudija sa izrazito pristrasnim stavovima, uslovljenim ne pravnim normama već političkom pristrasnošću, kao i istiskivanje onih sudija koji Zapadu ne odgovaraju.
"Kao rezultat političkih mahinacija, u stalni sastav Međunarodnog suda pravde prvi put nije izabran sudija iz Rusije, što je u suprotnosti sa principom zastupljenosti svih glavnih pravnih sistema", ukazala je ruska zvaničnica.
Dodala je da je u interesu svih država sveta postojanje nezavisnog, jednako distanciranog i nepristrasnog organa za rešavanje međunarodnih sporova.
"Nadamo se da će Međunarodni sud pravde sačuvati svoju objektivnost, odoleti pritiscima i ostati efikasan mehanizam za prevazilaženje nesuglasica, za razliku od politizovanih struktura koje su već otišle na 'smetlište istorije'. Pravedno pravosuđe, jednako za sve, predstavlja važan uslov dugoročnog mira i stabilnosti na našoj planeti", poručila je Zaharova.