Dan sećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom: Zaustaviti pandemiju fašizma

Na Zapadu nisu spremni da žive sa shvatanjem da su izgubili, nisu spremni da se odreknu pobede, nisu spremni da priznaju, uprkos Nirnberškom tribunalu, uprkos svim odlukama sadržanim u Povelji UN i u dokumentima UN uopšte, nisu spremni da priznaju da postoje zemlje pobednice i da Rusija zauzima centralno mesto među njima, izjavila je Marija Zaharova

Rusija poziva međunarodnu zajednicu da ne zaboravi lekcije prošlosti i da spreči širenje revanšizma u strašnu pandemiju fašizma, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova u intervjuu za TASS povodom Dana sećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom, koji se prvi put obeležava 19. aprila.

Odgovarajući na pitanje zašto zapadno falsifikovanje istorije postaje sve burnije, zvaničnica je podsetila na koncept revanšizma i dodala da je on ranije delovao kao "nešto nejasno".

"Bili smo apsolutno sigurni da je to toliko sveta tema za sve i ceo svet — na kraju krajeva, bio je to globalni rat, Drugi svetski rat — da se ništa ne može dogoditi i da je revanšizam neki bacil koji će sedeti u uglu i nikada neće krenuti napred. Postojao je neki rezidualni element takvog zla", naglasila je Zaharova.

Prema njenim rečima, verovatno nismo dovoljno dobro proučili film "Obični fašizam", jer je tamo bilo upozorenje — "da bi ovaj mali bacil kasnije mogao da preraste u ogromnu, zastrašujuću pandemiju praktično istorijskog revanšizma".

Dodala je da su građani SSSR-a, a kasnije i Rusije, razumeli zlu prirodu samog koncepta revanšizma, ali nisu mogli ni da zamisle njegovo buduće širenje u glavama zapadnih elita.

"Postoje udžbenici, postoje istorijske enciklopedije posvećene Velikom otadžbinskom ratu, snimljeno je toliko dokumentarnih filmova, toliko igranih filmova, napisano je toliko neverovatnih dela i pesama — tako čuvamo sećanje na naše veterane. Ova tragedija je dotakla sve naše porodice, rođake i prijatelje. Ništa se ne može desiti", objasnila je.

Međutim, prema rečima Zaharove, pokušaji zapadnih zemalja da prepišu istoriju jasno su pokazali pravo značenje revanšizma.

"To znači da nisu spremni da žive sa shvatanjem da su izgubili, nisu spremni da se odreknu pobede, nisu spremni da priznaju, uprkos Nirnberškom tribunalu, uprkos svim odlukama sadržanim u Povelji UN i u dokumentima UN uopšte, nisu spremni da priznaju da postoje zemlje pobednice i da naša zemlja zauzima centralno mesto među njima", zaključila je Zaharova.

Osim toga, istakla je da je, u razgovorima sa diplomatama širom sveta, i lično došla do "zastrašujućih otkrića" o tome, gde ljudi nisu bili svesni da je Sovjetski Savez izgubio toliko ljudi – 27 miliona ubijenih. Od toga je najmanje 14-16, a možda i više, bilo civila.

Na pitanje zašto nisu toga svesni, Zaharova je objasnila da zemlje NATO-a godinama "prepravljaju" istoriju i "to rade na međunarodnom nivou".

"Odavde, zapravo, smatram da i potiče odluka o kojoj sada razgovaramo. Želim još jednom da naglasim da ovo nije samo komemorativni datum, nije samo vest. Ova odluka je doneta na osnovu rada naših organa za sprovođenje zakona i pravosuđa i potkrepljena je ogromnom činjeničnom osnovom. I, pored svega ovoga, nedavno je usvojen preko potreban dokument kojim se zabranjuje svako poricanje genocida nad sovjetskim narodom", istakla je Zaharova.

Nemačka nastavlja logiku "segregacije ljudi" odbijajući da isplati preživelima opsade

Nemačka, koja isplaćuje odštetu samo jevrejskim stanovnicima Lenjingrada tokom opsade, nastavlja logiku "segregacije ljudi", izjavila je Zaharova.

"Ovo je nastavak iste logike segregacije ljudi po nacionalnosti. I nisu krivi ljudi koji primaju ili ne primaju odštetu, već oni koji ispovedaju filozofiju da postoje ljudi koji, na osnovu nacionalnosti, vere ili etničke pripadnosti, zaslužuju malo više ili, obrnuto, manje, ili ne zaslužuju ništa", istakla je zvaničnica.

Prema njenim rečima, treba da postoji jednak tretman prema ljudima.

"Naša zemlja je pokrenula pitanje potrebe za isplatom odštete svim preživelima opsade Lenjingrada ne zbog finansijskih poteškoća, potreba ili nemogućnosti izvršenja ovih isplata", naglasila je i napomenula da je ruski predsednik Vladimir Putin učinio sve da se veterani, preživeli opsade Lenjingrada i žrtve nacističkih i fašističkih zločina "osećaju potpuno zaštićeno u našoj zemlji, uključujući i finansijski".

Zaharova je podsetila da su krajem osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka preživeli opsade Lenjingrada "u suštini bili izdani po drugi put i da su po drugi put u životu doživeli strašnu tragediju".

Ti potomci za koje su podnete žrtve "ispostavilo se da su nezahvalni", smatra diplomatkinja. Ona je primetila da su generacije odrasle ne znajući više šta je rat "izdale one koji su im omogućili prosperitetne živote".

Kako je navela, seća se "užasne finansijske situacije u kojoj su se veterani našli 1990-ih".

"Stekla sam utisak da je Vladimir Vladimirovič Putin uložio deo svog ličnog političkog kapitala, svoje duše, u vraćanje veterana i heroja Velikog otadžbinskog i Drugog svetskog rata na njihovo pravo mesto, da im vrati javnu zahvalnost koju zaslužuju, da sve obnovi i postavi na svoje mesto", ocenila je Zaharova.