Do 2032. godine, implementacija generativne veštačke inteligencije (AI) i robotike povećaće produktivnost rada za 21 do 33 odsto, zato je važno obučiti radnike za korišćenje veštačke inteligencije. Ovo je izjavila potpredsednica ruske vlade Tatjana Golikova na plenarnoj sednici "Tržište rada 2.0: Diktatura AI, transformacija veština i profesija" na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu (SPIEF).
"AI je alat za povećanje, pre svega, naše sopstvene produktivnosti. I ovde, naravno, do izražaja dolazi obuka kadrova sa potrebnim kompetencijama, što je ključno za naše visoko obrazovanje", objasnila je Golikova.
Ona je naglasila da se ovo odnosi na promene u specifičnim odgovornostima unutar profesionalnih okvira. Stoga je važno razviti bazu podataka radnih zadataka koji se mogu implementirati korišćenjem AI, robotike, pa čak i rada na daljinu.
"Ovo nam omogućava da analiziramo profesije kao skup zadataka, a ne kao fiksnu kategoriju, a to je ključno u pogledu implementacije veštačke inteligencije", objasnila je potpredsednica vlade.
Dodala je da bi realizacijom potencijala novih tehnologija za 30 odsto, ukupne potrebe za radnom snagom mogle da se smanje za 10 odsto – prvenstveno u sektorima maloprodaje, skladištenja i transporta.
Golikova je napomenula da će sektor obrazovanja i državne korporacije formulisati predloge za temeljni razvoj obrazovnih programa, uzimajući u obzir implementaciju novih digitalnih i veštačkih tehnologija, do 1. jula.
Na sednici je govorio i ruski ministar rada i socijalne zaštite Anton Kotjakov.
On je naveo da 7,5 odsto radnih funkcija u Rusiji može biti potpuno zamenjeno veštačkom inteligencijom.
"Ne kažem da ovo znači smanjenje broja radnih mesta. Kažem da je ovo skup funkcija koje se danas mogu potpuno eliminisati iz rada određenog građanina i zameniti AI. To znači da imamo priliku da preraspodelimo oslobođeno vreme zaposlenih i povećamo produktivnost rada", rekao je Kotjakov.
Prema njegovim rečima, ministarstvo je sebi postavilo cilj da do kraja ove godine sastavi sveobuhvatnu listu funkcija za svaku profesiju.
"Ovo je da bi se razjasnilo koji skup radnih funkcija svaka profesija uključuje i koji je njen relativni udeo u pogledu potrošnje radnog vremena i konačnog rezultata", objasnio je Kotjakov.
Na sednici su učestvovali predsednik Odbora Državne dume za nauku i visoko obrazovanje Sergej Kabišev, predsednik ruske javne organizacije "Poslovna Rusija" Aleksej Repik i drugi.
Učesnici su razgovarali o tome kako bi struktura potražnje za radnom snagom mogla da se promeni zbog širenja veštačke inteligencije – ko može da dobije, a ko da izgubi, kako će se promeniti funkcije posla.
Osim toga, govorilo se o tome kako izgraditi sistemski, besprekoran sistem obuke i internog učenja za digitalnu transformaciju i koje fundamentalno nove funkcije u upravljanju ljudskim resursima će veštačka inteligencija preuzeti.