Na današnji dan, 22. juna navršava se 85 godina od jednog od najtragičnijih datuma u istoriji Rusije i čitavog čovečanstva – početka Velikog otadžbinskog rata, objavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova na Telegramu.
Ona je podsetila da je rat trajao 1.418 dana i noći i da je odneo 27 miliona života sovjetskih građana i ostavio trag u svakoj sovjetskoj porodici.
"Na ovaj dan, klanjajući glave u znak sećanja na poginule, shvatamo da je dubinski uzrok koji je doveo do kobne granice bila agresivna i mizantropska priroda nemačkog nacizma, italijanskog fašizma i japanskog militarizma – politika zemalja Osovine. Ostvarenju njihovih planova za osvajanje sovjetske teritorije i uništenje stanovništva doprinelo je popuštanje vodećih evropskih sila, koje je u istoriju ušlo pod nazivom 'smirivanje agresora'", navela je.
Kako je istakla ruska zvaničnica, svi predlozi Sovjetskog Saveza usmereni na stvaranje uslova za kolektivni otpor nacističkoj Nemačkoj i njenim saveznicima u predratnom periodu ostali su bez odgovarajućeg odgovora.
"Zapadne 'demokratije' vodile su doslednu politiku popuštanja, omogućavajući nacistima da povećavaju svoju vojnu moć. Vrhunac pokušaja da se pravac agresije usmeri ka Istoku bilo je sklapanje Minhenskog sporazuma 1938. godine. Tada je Berlinu praktično prepuštena Čehoslovačka, poklonjen je njen industrijski potencijal. U njenoj podeli učestvovali su i susedi – Poljska ('hijena Evrope', kako ju je nazivao Čerčil) i Mađarska. Političko koketiranje Britanije i Francuske sa Hitlerovim nečovečnim režimom dovelo je do svetske katastrofe", nastavila je dalje Zaharova.
Ona je podsetila da je potom, u leto 1939. godine, tokom borbi na Halkin Golu, zaključen je i "dalekoistočni Minhen" – britansko-japanski sporazum Arita–Krejgi, koji je Tokiju dao odrešene ruke u Kini.
"Tragični događaji iz istorije Drugog svetskog rata pokazali su da je nemoguće rešavati pitanja sopstvene bezbednosti na račun bezbednosti i suvereniteta drugih država i naroda. Tu lekciju današnji evropski političari još uvek nisu naučili", podvukla je diplomata.
Kako kaže, Rusija nije zaboravila činjenice o kolaboracionizmu i saučesništvu većine evropskih vlada, oružanih snaga, industrijskih krugova i građana u Hitlerovim ratnim zločinima.
"Dobro je poznato da su u Drang nach Osten (prodoru na Istok) učestvovale vojne formacije gotovo svih evropskih zemalja. Na četiri duge godine stao je miran život. Rat je ušao u svaki dom i svaku porodicu, ostavljajući nezaceljene ožiljke u sećanju svih koji su izgubili ono što je čoveku najsvetije – svoje najmilije, oca, majku, brata, sestru, sina, kćer, svoj dom i miran život. Skoro je bila izgubljena vera u čovečanstvo, ali su je Crvena armija i sovjetski vojnik povratili", podvukla je.
Ona je istakla da je Sovjetskom Savezu tada objavljen rat do istrebljenja, ali narod je prihvatio taj izazov, borio se do smrti, sa plemenitim gnevom.
"Naša stvar bila je pravedna, neprijatelj je bio poražen i pobeda je bila naša. Zločini koje su počinili nacisti i njihovi pomagači tokom Velikog otadžbinskog rata ne zastarevaju. Rusija je na zakonodavnom nivou priznala te zločine kao genocid nad sovjetskim narodom i nastaviće da neumorno radi na tome da ta činjenica bude priznata i u evropskim zemljama, kao i na celom takozvanom Zapadu", naglasila je Zaharova.
Prema njenim rečima, oni snose kolektivnu odgovornost pred čovečanstvom za pokretanje najkrvavijeg rata u istoriji, cinično prekrajaju istoriju i podstiču širenje neonacizma, krajnjeg revanšizma i otvorene rusofobije.