Zaharova: Kako je Makron pogazio nasleđe Šarla De Gola

Dobro je poznato koliko visoko je general cenio svoje poverljive odnose sa Moskvom, uspostavljene još tokom Drugog svetskog rata i koji su Francuskoj na kraju omogućili da stekne pravo, dostojno i zakonsko mesto među pobedničkim silama, kao i da dobije mesto stalnog člana u Savetu bezbednosti UN, istakla je Zaharova

Pre 60 godina predsednik Francuske, general Šarl de Gol, bio je u državnoj poseti Sovjetskom Savezu. To je istorijski događaj koji evropske elite biraju da ne pominju, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

"Poseta je trajala od 20. juna do 1. jula 1966. godine. Za to vreme francuski lider boravio je u Moskvi, tadašnjem Lenjingradu (sadašnji Peterburg), Kijevu, Volgogradu, Novosibirsku, kao i na kosmodromu Bajkonur", podsetila je.

Kako je istakla Zaharova, nakon pregovora sa rukovodstvom SSSR-a postignuti su za to vreme veoma značajni sporazumi u oblasti trgovinsko-ekonomske i naučno-tehničke saradnje, kao i u oblasti proučavanja i osvajanja kosmičkog prostora u mirne svrhe.

"Na redovnoj osnovi počela je da zaseda međuvladina komisija. Uzajamna trgovina počela je stabilno da raste, intenzivirani su kontakti u svim oblastima. Nekoliko meseci kasnije potpisan je sporazum o uspostavljanju direktne linije komunikacije između Kremlja i Jelisejske palate. Usvojena zajednička deklaracija postavila je principe razvoja bilateralnih odnosa 'u atmosferi snanjivanja tenzija između svih zemalja Zapada i Istoka', koja bi 'pogodovala približavanju i saglasju među njima'", precizirala je ruska zvaničnica.

Danas odnosi Rusije sa Francuskom i Evropskom unijom, podvukla je Zaharova, prolaze kroz najtežu krizu.

"Oni (odnosi) se nalaze u stanju čak ne 'hladnog', već 'hibridnog' rata, koji je pokrenuo 'Kolektivni Zapad' protiv Rusije. Sadašnji predsednik Francuske Emanuel Makron, koji u velikoj meri snosi ličnu odgovornost za ćorsokak u kojem se sada nalaze rusko-francuski odnosi, i njegov tim izgubili su osećaj za realnost, i dozvoljavaju sebi da otvoreno razmatraju pripreme za vojni sukob sa našom zemljom", podvukla je.

Razmišljajući o genezi ove krize, mora se priznati da je ona posledica toga što su današnje francuske vladajuće elite zaboravile, pa čak i odbacile spoljnopolitička načela i nasleđe Šarla de Gola, istakla je diplomata.

"Dobro je poznato koliko visoko je general cenio svoje poverljive odnose sa Moskvom, uspostavljene još tokom Drugog svetskog rata i koji su Francuskoj na kraju omogućili da stekne pravo, dostojno i zakonsko mesto među pobedničkim silama, kao i da dobije mesto stalnog člana u Savetu bezbednosti UN", nastavila je Zaharova.

Prema njenim rečima, on je shvatao da je ravnopravna saradnja Francuske sa SSSR-om bez alternative, kao i da je neophodno uvažavati fundamentalne bezbednosne interese Moskve.

"Dana 20. juna 1966. godine, tokom susreta sa generalnim sekretarom Leonidom Brežnjevom, general De Gol je istakao: 'Rusija je u svakom pogledu najmoćnija sila regiona u kom se nalazi. Za Francusku ona je sagovornik sa kojim su uzajamno razumevanje i saradnja uvek bili sasvim prirodni. Ta politička i ljudska realnost, stara koliko i naše zemlje, potiče iz njihove istorije i geografije'", citirala je Zaharova bivšeg predsednika Francuske.