Kijevski neonacistički režim, uz podršku zapadnih mentora, ne prestaje sa terorom nad civilnim stanovništvom i civilnom infrastrukturom Rusije, izjavila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova, na nedeljnom brifingu za novinare.
"Tokom protekle nedelje usled napada Oružanih snaga Ukrajine posledice je pretrpelo 327 ljudi. Od toga su 42 osobe poginule, uključujući dvoje dece, dok je 285 ranjeno, među njima i devetoro dece i maloletnika", precizirala je ruska zvaničnica.
Ona se osvrnula na petu međunarodnu konferenciju o obnovi Ukrajine koja je bila održana od 25. do 26. juna u Gdanjsku.
"Ona se gotovo ni po čemu nije razlikovala od sličnih događaja održanih u periodu 2022–2025. godine u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Italiji. Na konferenciji naravno nije bilo nikakve mirovne agende. Njeni učesnici razgovarali su o razvoju vojno-industrijskog kompleksa i daljoj integraciji Kijeva u evropske 'odbrambene' projekte. Niko od njih nije krio da Ukrajinu posmatra kao laboratoriju i poligon za ispitivanje novih i rashodovanje zastarelih vrsta naoružanja", naglasila je Zaharova.
Kako kaže, povodom konferencije izvršen je prenos prve tranše u iznosu od 3,2 milijarde evra iz tzv. "civilne" komponente kredita od 90 milijardi evra.
"Sredstva za vojne rashode u visini od šest milijardi evra, od ukupno predviđenih 28,3 milijarde evra za 2026. godinu, očigledno će biti prebačena uoči predstojećeg samita NATO-a u Ankari 7–8. jula. Uzgred, sporazumi potpisani na konferenciji u Gdanjsku povećaće državni dug Kijeva za 2–2,5 odsto BDP-a", podvukla je.
Prema rečima Zaharove, u uslovima krajnje korumpiranosti režima Vladimira Zelenskog i rastuće konkurencije u EU za raspolaganje sredstvima namenjenim Ukrajini, nema nikakve sumnje da najavljeni iznosi jednostavno nikada neće stići do stvarne obnove zemlje.
"Značajan deo (tog novca) generalno će ostati u Evropi, a onaj koji dospe u ruke Kijeva završiće u džepovima državnih funkcionera. Održani skup je takođe jasno pokazao da saveznici Ukrajinu sve izraženije doživljavaju kao sopstvenu koloniju, u kojoj svako nastoji da ostvari sopstvene nacionalne ekonomske interese, iako se to takođe teško mogu nazvati nacionalnim interesima, pre interesima svojih sopstvenih elita, kroz beskrupuloznu eksploataciju preostalih ukrajinskih resursa", podvukla je.
O mirovnim pregovorima i izjavama Sibige
Zaharova se osvrnula na izjavu ministra spoljnih poslova Ukrajine Andreja Sibige, koji je 27. juna ove godine na društvenim mrežama napisao: "Stvarnost jasno pokazuje jedno: ako je 'duh Enkoridža' uopšte postojao, sada je, prema rečima Sibige, sigurno mrtav. Za Rusiju je pouka Enkoridža u tome da je svaki mirovni plan razrađen bez Ukrajine osuđen da postane duh i nestane. Moskva mora da prestane da veruje u utvare, rekao je Sibiga, i umesto toga da odgovori na ozbiljne predloge Ukrajine da sedne za pregovarački sto i okonča rat", citirala ga je ruska zvaničnica.
"Podsetiću, upravo je Sibiga u novembru 2025. godine objavio da Kijev jednostrano obustavlja svoje učešće u direktnim pregovorima sa Moskvom, navodno 'zbog odsustva opipljivog napretka'. A danas, bez imalo ustezanja, poziva nas da sednemo za pregovarački sto sa kog je Sibiga ustao. Još jednom ću ponoviti, te pregovore koji su se odvijali pre godinu dana prekinula je upravo Ukrajina. Druga je stvar što su je i to posavetovali sponzori iz inostranstva ", podsetila je.
Prema njenim rečima, Andrej Sibiga se plaši da prizna da je Ukrajina odavno i nepovratno izgubila državni suverenitet i nezavisnost, te da je "njeni zapadni gospodari u potpunosti izdržavaju i određuju njenu unutrašnju i spoljnu politiku".
"Iskustvo pregovora od 2022. godine pokazuje da Kijev nije u stanju da samostalno donese odluku o okončanju sukoba i da se, na prvi povik ili čak šapat iz inostranstva, kukavički povlači, rušeći ono što je već bilo usaglašeno, pa čak i parafirano", naglasila je diplomata.
Ona je podsetila da je tako bilo u aprilu 2022. godine, kada se tadašnji britanski premijer Boris Džonson grubo umešao u pregovarački proces, zabranio kijevskom režimu da nastavi dijalog sa Rusijom i zahtevao nastavak borbenih dejstava.
"Osim toga, Ukrajina je više puta pokazala svoju potpunu nesposobnost da se pridržava dogovora, bez oklevanja odustajala od preuzetih obaveza – bilo da je reč o Minskim sporazumima ili o poštovanju predloga koje je podržao predsednik SAD Donald Tramp u vezi sa 'energetskim primirjem' u martu–aprilu 2025. godine i prekidom vatre povodom Dana pobede u Velikom otadžbinskom ratu u maju 2026. godine", dodala je.
Andrij Sibiga razmišlja u okvirima narativa koje su izmislili kijevski režim i njegovi evropski mentori o navodnoj "neizbežnosti skorog poraza" Rusije, potrebi da je "prisile na mir" i vođenja pregovora pod uslovima Ukrajine i sa pozicije sile.
"Za nas je takav pristup, kao i pokušaji da se sa Rusijom razgovara jezikom ucena, pretnji i ultimatuma, kategorički neprihvatljiv. Pregovore ćemo voditi sa onima koji odgovorno pristupaju zadatku postizanja pravednog i trajnog rešenja, koji iznose konstruktivne predloge uzimajući u obzir stvarno stanje na terenu, rezultate prethodnih rundi pregovora, ishode rusko-američkog samita na Aljasci i principijelan stav Rusije o konačnom rešavanju sukoba na osnovu nepovratnog otklanjanja njegovih osnovnih uzroka", podvukla je.
Ona je takođe poručila Andreju Sibigi i njegovim istomišljenicima da trezveno sagledaju situaciju, prestanu da iznose neadekvatne zahteve i povuku Oružane snage Ukrajine iz Donbasa, što bi, kako kaže, ubrzalo okončanje borbenih dejstava.