Moskva odgovorila na Trampovu izjavu o okončanju sukoba

Rusija nema planove da ograniči kontakte sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa Ukrajinom, istakao je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije

Sukob u Ukrajini može se brzo rešiti ako Sjedinjene Države budu delovale na osnovu saglasnosti Rusije sa američkim predlozima na samitu na Aljasci, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.

U razgovoru sa novinarima, Rjabkov je odbio da komentariše izjavu američkog predsednika Donalda Trampa da je sukob u Ukrajini bliži kraju nego što izgleda.

"Neću komentarisati ovu konkretnu izjavu, ali ako je američka administracija spremna da deluje na osnovu saglasnosti koju je Rusija dala na američke predloge u Enkoridžu, onda je to verovatno tačno", rekao je Rjabkov novinarima na marginama Škole za međunarodnu bezbednost PIR centra, odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše Trampovu izjavu.

Rusija ne planira da ograničava kontakte sa SAD

Rusija nema planove da ograniči kontakte sa Sjedinjenim Državama oko Ukrajine, dodao je Rjabkov.

"Ne, mi nikada ništa ne ograničavamo: održavamo kontakte u svakom slučaju", rekao je Rjabkov novinarima, odgovarajući na pitanje da li bi Rusija ograničila kontakte sa Sjedinjenim Državama oko Ukrajine ako Vašington promeni svoj stav.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i američki državni sekretar Marko Rubio su u kontaktu i usmeno i pismeno, a njihov dijalog na radnom nivou sa SAD se nastavlja "svakodnevno", dodao je zvaničnik.

"Kontakti su u toku na svim nivoima, i predsednici komuniciraju. Ministar i državni sekretar su svakako u kontaktu, i usmeno i pismeno", konstatovao je on.

Čekaju se zaključci iz Istanbula

Vašington se faktički saglasio sa evropskim stavom o rešenju sukoba u Ukrajini tokom samita G7 u Francuskoj, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov tokom obraćanja na 24. Međunarodnoj školi o globalnoj bezbednosti u organizaciji "PIR centra".

"Videćemo čime će biti obeležen početak samita NATO-a u Ankari", dodao je Rjabkov. 

Prema njegovim rečima, retorika američke strane pokazuje sve veće distanciranje od sporazuma o rešenju situacije u Ukrajini, dok "partija rata" koju predstavljaju vladajući krugovi Velike Britanije, Nemačke i Francuske, kao i rukovodstvo EU i NATO-a nastoji da pridobije Amerikance na svoju stranu.

"U Ukrajini, evropske članice NATO-a i Kanada namerno i neprestano raspiruju oružani sukob tako što režim zasipaju oružjem i pružaju mu finansijsku i političku podršku", primetio je Rjabkov.

Prema njegovim rečima, u Moskvi svakodnevno vide izveštaje zapadnih medija da se "uz američko učešće i direktnu američku umešanost sprovode aktivnosti koje neposredno utiču i na odnose sa takozvanim Kolektivnim zapadom, ali i na celokupnu situaciju oko Specijalne vojne operacije, uključujući sposobnost Kijeva i njegovu usmerenost na napade na civilnu infrastrukturu i civile, o čemu govorimo svakodnevno".

"Sukob u Ukrajini, koji je izazvao Zapad i koji je u velikoj meri planiran od strane te grupe, doveo je do konačnog sloma i propasti evroatlantskog modela bezbednosti", rekao je visoki diplomata.

Rjabkov je naglasio da Amerikanci znaju za neslaganje Moskve s tim, dodajući da se signali do Vašingtona prenose veoma intenzivno.

Rusija nema nikakve agresivne planove i ne teži sukobu, ali će odbiti svako zadiranje u svoje ključne interese i svaki pokušaj razgovora jezikom ultimatuma, poručio je diplomata.

Preduslov za dijalog Moskve i Vašingtona

Uzdržavanje od zadiranja u međusobne interese i rešavanje suštinskih protivrečnosti predstavljaju preduslove za strateški dijalog između Moskve i Vašingtona, podvukao je on.

Kada je reč o punom strateškom dijalogu nuklearnih sila, posebno između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, uključujući pitanja kontrole naoružanja, on ne može i neće biti odvojen od stanja odnosa između ovih država, precizirao je Rjabkov.

"Odgovarajući uslovi za pokretanje saradnje podrazumevaju odustajanje od zadiranja u suštinske interese druge strane, spremnost na sveobuhvatan rad na smanjenju ukupnog konfliktnog potencijala na osnovu ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja zabrinutosti i rešavanja fundamentalnih protivrečnosti", dodao je diplomata.

On je naglasio da Rusija ne odustaje od predloga Sjedinjenih Država u vezi sa Ukrajinom koji su izneti uoči samita na Aljasci.

Prema njegovim rečima, Moskva ne isključuje mogućnost da će predsednici Rusije i Sjedinjenih Država obaviti još jedan telefonski razgovor u bliskoj budućnosti. Tema posete specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera Rusiji ostaje na dnevnom redu, istakao je Rjabkov.

Taktika odvraćanja

Izjave iz Evrope o spremnosti za dijalog sa Rusijom predstavljaju samo taktiku odvraćanja pažnje.

"Zadatak Evropske unije je da očuvaju kijevski režim kao instrument stalnog vojnog pritiska na Rusiju", ukazao je Rjabkov.

Između ostalog, ovo kupuje vreme za izgradnju sopstvenih vojno-industrijskih kapaciteta, a vojne pripreme koje preduzimaju Evropljani, sprovedene pod sloganima o "neposrednom ratu visokog intenziteta" sa našom zemljom, teško se mogu posmatrati kao bilo šta drugo do pripreme za oružanu agresiju protiv Rusije, dodao je on.

Trka u naoružanju

Kako je naveo, SAD se odlučuju za trku u naoružanju time što odbijaju da se pridržavaju ograničenja utvrđenih Sporazumom o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (START).

"SAD su odbile da rade na sprovođenju naše pragmatične inicijative o dobrovoljnom poštovanju centralnih ograničenja po sporazumu o sporazumu START, koji je formalno istekao 6. februara. U praksi smo videli prilično hvalisave izjave povodom prekida tog sporazuma što ukazuje da se ide u pravcu nove trke u naoružanju", kazao je Rjabkov.

Diplomata je takođe skrenuo pažnju na druge poteze SAD i njihovih saveznika – programe izgradnje globalnog sistema protivraketne odbrane, napredno razmeštanje kopnenih raketa srednjeg i kraćeg dometa, kao i pripreme za obnavljanje nuklearnih proba.Rjabkog je poručio da će Moskva pratiti stav koji će SAD zauzeti povodom Ukrajine nakon samita NATO-a.

"Sačekaćemo ishode samita NATO-a, kao i stav američke administracije, pa će dalje sve biti jasnije. Za sada ostaje veliki znak pitanja", zaključio je Rjabkov.

Samit NATO-a u Ankari biće održan 7–8. jula. Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan nazvao ga je odlučujućim, navodeći da će tamo biti donete "važne odluke u vezi sa budućnošću Alijanse".