Moskva objasnila zašto ukrajinski vojnici nisu pozvani na paradu u Varšavi

Vlasti su se verovatno uplašile da mesto održavanja parade ne bi moglo da primi sve koji bi želeli da dođu i pozdrave i zahvale potomcima organizatora Volinskog pokolja, dok bi trgom marširali potomci ukrajinskih banderovaca koji su tada poklali Poljake, naglasio je ambasador za zločine kijevskog režima Ministarstva spoljnih poslova Rusije

Tema Volinskog masakra biće jedna od najviše eksploatisanih tokom predstojeće izborne kampanje u Poljskoj, pa stoga nije nimalo neobično što ukrajinski vojnici nisu dobili poziv na paradu povodom Dana oružanih snaga, koja će 15. avgusta biti održana u Varšavi, izjavio je za je TASS ambasador za zločine kijevskog režima Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.

"Nešto više od godinu dana pre parlamentarnih izbora u Poljskoj, na kojima će tema odgovornosti banderovaca za Volinski masakr biti jedna od najvažnijih, to bi bio nezaboravan spektakl. Ali, iz nekog razloga, poljske vlasti su odlučile da se suzdrže. Verovatno su se uplašile da mesto održavanja parade ne bi moglo da primi sve koji bi želeli da dođu i pozdrave i zahvale potomcima organizatora Volinskog pokolja, dok bi trgom, marširajući strojevim korakom, prolazili potomci ukrajinskih banderovaca koji su tada poklali Poljake", istakao je.

Dodao je da je, radi potpunog efekta, poljska vlada trebalo da uputi lični poziv, kako bi na paradu došla upravo jedinica Oružanih snaga Ukrajine koja nosi ime "heroja UPA".

"Tada bi spektakl mogao da se upotpuni, a to bi bio veličanstven susret, pomalo obojen u crno-crvene boje", poručio je Mirošnik

Tokom Drugog svetskog rata, Organizacija ukrajinskih nacionalista (OUN, u Rusiji proglašena ekstremističkom i zabranjena) u saradnji sa nemačkim obaveštajnim službama vodila je borbu protiv sovjetske vlasti. Ona je 1943. godine organizovala Ukrajinsku ustaničku armiju (UPA, u Rusiji proglašena ekstremističkom i zabranjena).

Od februara 1943. godine ukrajinski nacionalisti započeli su akciju uništavanja poljskog stanovništva u Volinu. Kaznene operacije dostigle su vrhunac 11. jula 1943. godine, kada su odredi OUN-UPA napali oko 100 poljskih naselja. Žrtve su brojale oko 100.000 ljudi, uglavnom žena, dece i staraca. Ovi događaji postali su poznati kao Volinski masakr.

Poljski parlament je 2016. godine Volinski pokolj priznao kao genocid nad Poljacima. Godine 2025. 11. jul je u republici proglašen državnim danom sećanja.