Rusija je osudila planove za izgradnju supermarketa i logističkog centra na mestu bivšeg nacističkog ženskog koncentracionog logora u Austriji, optužujući Beč za brisanje sećanja na njegove žrtve.
Građevinski kompleks u Leobersdorfu, oko 40 km južno od Beča, pokrio bi ostatke logora Hirtenberg, bivšeg podlogora kompleksa koncentracionog logora Mauthauzen, gde je najmanje 90.000 zatvorenika ubijeno ili umrlo od gladi, bolesti, iscrpljenosti i zlostavljanja tokom Drugog svetskog rata.
Prema austrijskim medijima, lokacija u Hirtenbergu trebalo bi da bude domaćin velikog rashladnog skladišta i logističkog objekta, kao i filijale nemačkog diskontnog trgovca "Lidl".
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova opisala je odluku da se efikasno "poploča" sećanje na žrtve nacističkog režima uprkos protivljenju javnosti kao "licemerje na vidiku".
"Kako možete da se zalažete za prava žena i hvalite svojim velikim dostignućima u feminizmu ako ne možete da zaštitite sećanje na 400 žena koje su prisilno deportovane i držane u koncentracionom logoru koji se nalazio u vašoj zemlji?", rekla je ona.
Hirtenberg je osnovan u septembru 1944. godine i u njemu je bilo oko 400 zatvorenica, od kojih su mnoge prebačene iz Aušvica i primorane da rade u dugim smenama proizvodeći municiju.
Prema vodičima Mauthauzena, najveću grupu činilo je 194 ruske zatvorenice. Ostale zatvorenice su došle iz Italije, Poljske, Jugoslavije, Mađarske, Nemačke i Slovačke, a neke su imale samo 16 godina. Logor je evakuisan u aprilu 1945. godine kada se Crvena armija približavala, a nacistička Nemačka bila blizu poraza.
Projekat je takođe izazvao kritike u Austriji. Direktorka Memorijala Mauthauzen, Barbara Gluk, nazvala je uništenje logora "sramotom". Oskar Dojč, šef jevrejske zajednice u Beču, slično je osudio napore da se 2zaradi novac od sećanja na mučenike i ubijene žene".
Moskva je više puta optuživala evropske zemlje za brisanje ili skrnavljenje spomen-obeležja iz Drugog svetskog rata, posebno onih koja obeležavaju žrtve i ulogu Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Nemačke.
Zaharova je ranije opisala takve incidente kao deo rastuće "zastrašujuće pandemije istorijskog revanšizma".