Kijevski režim sprovodi lov na ruske novinare, a Zapad se pretvara da ga se to ne tiče, izjavila je Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
"Sistemsko uznemiravanje i razni oblici represije primenjuju se protiv ruskih medija u inostranstvu u zemljama čiji lideri drže ritualne govore sa visokih platforma u odbranu slobode štampe, pompezno sebe nazivajući 'cvetnim baštama'. Zapravo su pod izmišljenim izgovorima blokirali emitovanje domaćih televizijskih kanala, zatvorili novinske biroe i proterali dopisnike", navela je Zaharova u komentaru, objavljenom na Telegramu.
Ona je podsetila da je 8. septembar ustanovljen kao Međunarodni dan solidarnosti novinara 1958. godine, u znak sećanja na čehoslovačkog antifašističkog novinara Julijusa Fučika, koga su nacisti pogubili 1943. godine.
Datum podseća ljude na važnost slobode govora i principe profesionalnog novinarstva, skreće pažnju na bezbednost medijskih radnika i naglašava važnost jedinstva i međusobne podrške unutar globalne novinarske zajednice.
Poslednjih godina, ovi osnovni koncepti su narušeni politikom "čišćenja medijskog pejzaža od nepoželjnih gledišta zarad sebičnih političkih ciljeva", ocenila je ruska zvaničnica.
Kijevski režim je pokrenuo "pravi lov" na ruske novinare koji su prenosili istinite informacije iz prve ruke, naglasila je ona.
"Pritom, otvoreno izražena težnja neonacističke hunte da ubija civile, što, prema međunarodnom pravu, uključuje i medijske radnike, nije naišla ni na najmanju kritiku njenih zapadnih pokrovitelja", istakla je ona i navela u objavi na Telegramu spisak novinara koji su stradali u terorističkim napadima.
Broj medijskih radnika povređenih na dužnosti meri se u desetinama.
Činjenicu da ovi zločini i represije nisu dobili odgovarajući odgovor zapadne medijske zajednice nazvala je uznemirujućom.
"Mejnstrim mediji u ovim zemljama, iz političke svrsishodnosti i suprotno idealima novinarske solidarnosti, odlučili su da ćute, pretvarajući se da ih se to ne tiče. Time su odlučili da izdaju standarde profesionalne etike i duha zajednice. Oni koji su pronašli hrabrosti da progovore u odbranu ruskih medijskih radnika ili da odaju počast sećanju na one koji su poginuli za istinu dočekani su lavinama prekora i optužbi, i od svojih kolega", istakla je Zaharova.
Prema njenim rečima, na podsticaj zapadnih lidera, među novinarima se pojavila nepisana podela:
"Postoje oni koji moraju biti zaštićeni, čak i ako čine cinična, nemoralna dela, i oni koji nisu dostojni čak ni saosećanja. Upečatljiv primer je serija tekstova u znak podrške Mihaelu Martensu, dopisniku nemačkog lista 'Frankfurter algemajne cajtung', koji je javno postavio pitanje o mogućnosti 'pomoći u ubistvu Rusa'".
Nekoliko novinara koji su odbili da slepo slede uputstva zapadnih zvaničnika i oni čija su se mišljenja čak i delimično poklapala sa ruskim stavom našli su se na udaru političke cenzure.
"Specijalizovana međunarodna tela, kao što su UN, OHCR, UNESKO i OEBS, takođe su doprinela atmosferi permisivnosti i nekažnjivosti za uznemiravanje novinara tako što su zatvarala oči pred nelegitimnim sankcijama protiv domaćih medija, ograničenjima pristupa građana informacijama na Kolektivnom zapadu i napadima i ubistvima ruskih dopisnika od strane kijevskog režima", podvukla je ruska zvaničnica.
Moskva poziva celu globalnu medijsku zajednicu da pokaže solidarnost sa ruskim kolegama i podigne svoj glas u njihovu odbranu od politički motivisane represije u zapadnim zemljama.
Sa svoje strane, Rusija će nastaviti dosledno da brani prava svojih novinara u inostranstvu i traži pravednu kaznu za one koji su krivi za zločine protiv ruskih dopisnika, zaključuje se u saopštenju.