Jedinstvena Rusija je osvojila rekordan broj mesta u Državnoj dumi u celokupnoj istoriji stranke, pokazuju podaci Centralne izborne komisije u koje je imala uvid RIA Novosti.
Očekuje se da će Jedinstvena Rusija osvojiti 355 od 450 mesta. U prethodnom sazivu Državne dumi, stranku je predstavljalo 310 poslanika.
Preliminarni rezultati izbora za Državnu dumu pokazali su jedinstvo i snagu koju ima Rusija, kaže Vladimir Prebiračević, direktor Srpsko-ruskog centra "Majak".
On je u emisiji "Danas na RT" rekao da treba čestitati ruskom narodu što su "na promišljen i zreo način birali one koji će predvoditi državu u narednom periodu".
"Sa druge strane, u Ukrajini to (izbori) ne sme ni da se pokuša. Narod u Rusiji je svesno i svojevoljno izabrao svoje predstavnike za koje smatraju da su najbolji. To pokazuje visok nivo svesti ruskog naroda u kakvoj se opasnosti od neprijatelja zemlja nalazi, koji konstantno žele da je razore, da donesu famoznu demokratiju po zapadnom principu", naveo je gost televizije RT Balkan.
Prebiračević je bio pozvan da bude međunarodni posmatrač na ovim izborima, ali zbog ranije zakazanih obaveza nije mogao. Naglasio je da su ovo bili najmasovniji izbori, koji su održani u gotovo prazničnoj atmosferi, gde se imenom i prezimenom glasalo za kandidate koji će predstavljati oblasti u Državnoj dumi.
A pokušao je Zapad na mnogo načina da osujeti ove izbore u Rusiji, ali u tome nisu uspeli.
Valentina Matvijenko, predsednica Saveta Federacije Rusije rekla je da je rusofobni plan Zapada da Rusiji nanese strateški poraz stvaranjem unutrašnjih podela osuđen na propast, a dokaz toga su rezultati izbora za Državnu dumu.
"Zrelost pokazanu u posebnom istorijskom trenutku, kada se brani naš dugoročni suverenitet, kada je solidarnost potrebna za postizanje pobede, pokazuje da naši građani duboko i svesno podržavaju politiku predsednika i razumeju vrednosti naše milenijumske civilizacije za koje se bore", navela je ona.
I dok u Rusiji jača podrška aktuelnoj vlasti, što se potvrđuje na izborima, u Ukrajini ne smeju ni da pomisle da raspišu bilo kakve izbore.
"U Ukrajini se neće održavati nikakvi izbori, jer je ova garnitura svesna da oni ne mogu da pobede nikada i zato ne prepuštaju slučaju nikakvu mogućnost da do potencijalnog mira dođe. Oni su ta strana koja ne dozvoljava da do mira dođe", naveo je Prebiračević.
Ukazao je da su na izborima za Državnu dumu prvi put učestvovali građani četiri nove oblasti i da su i oni izabrali svoje predstavnike koji će ih predstavljati u tom telu Ruske Federacije.
"Bitno je da je pokazana maksimalna zrelost stanovništva, da su podržali politiku koja je podigla Rusiju, koja se se vodi od dolaska Vladimira Putina na vlast. Njegovim dolaskom na vlast kreće oporavak sektora po sektora, Rusija se vratila na mapu sveta, a nastavlja se tim putem i u vreme sukoba i sankcija", kaže Prebiračević.
Primetio je, kaže, da u poslednje dve, tri godine jača patriotizam kod običnih građana u Rusiji, da je običan čovek postao svestan da Rusija mora da pobedi u ovom sukobu i da za to ne postoji ni plan B, ni druga opcija, već samo pobeda.
Još tri stranke su prešle cenzus od pet odsto: Komunistička partija Ruske Federacije (13,65 odsto); Liberalno-demokratska partija Rusije (8,96 odsto); "Novi ljudi" (7,9 odsto); "Pravedna Rusija" (5,13 odsto).
Izbori u Nemačkoj
Govoreći o izborima u dve nemačke pokrajine i ubedljivoj pobedi AfD-a i katastrofalno lošim rezultatima stranke kancelara Fridriha Merca, on je rekao da su Nemci sami krivi za pad svog BDP-a i ekonomije, te da su to građani kaznili na izborima.
"Nemačku niko nije napao, niko joj nije uveo sankcije (osim Trampovih carina), oni su sami krivi i zašto su sebe doveli u ovu situaciju. Zašto njihova ekonomija klizi na dole, zašto radnici napuštaju auto industriju? Oni trpe posledice lošeg vođenja države, a sve benefite su imali od Rusije i mogli su da održavaju vodeću ulogu u Evropi zahvaljujući jeftinim energentima iz Rusije. Dopustili su da bude uništen Severni tok", ukazao je Prebiračević.
Primetio je da AfD danas apostrofiraju kao stranku ekstremne desnice, a da oni ne žele rat i zalažu se za razgovore sa Rusijom, dok liberali nastoje da se rat nastavi.
"Međutim, sve više zemalja u Evropi podiže svoj glas i ne žele da učestvuju u ratnom ludilu", naglasio je on.