Četiri godine od napada na "Severni tok": Traženje žrtvenih jaraca, o "lutkarima" iz Kijeva ni reči

Ruski ambasador u Nemačkoj poručio je da nedostaje mašte da bi se zamislilo kakav bi u tom slučaju trebalo da bude srazmeran odgovor Berlina na dokazanu umešanost kijevskog režima i 'lutkara' koji stoje iza njega u terorističke napade na 'Severni tok', čija su glavna žrtva bili Nemačka i njeni građani

Četiri godine nakon terorističkih napada na gasovod "Severni tok", pitanja o izvršiocima, nalogodavcima i onima koji su imali korist od diverzije i dalje ostaju bez odgovora, izjavio je ambasador Rusije u Nemačkoj Sergej Nečajev.

U komentaru povodom četvrte godišnjice napada, Nečajev je ocenio da se istraga sporo odvija, dok se sama tema postepeno potiskuje iz fokusa javnosti.

"Četiri godine nakon terorističkog napada bez presedana na najveći objekat evropske gasne infrastrukture, ključna pitanja o izvršiocima, nalogodavcima i onima koji su imali korist od diverzije i dalje ostaju bez odgovora. Nastavlja se sporo traganje za 'žrtvenim jarcima'. Tema se potiskuje iz fokusa javnosti", poručio je ruski ambasador.

Prema njegovim rečima, nemačke vlasti, koje su "brze u iznošenju optužujućih presuda protiv Rusije", pokazuju "iznenađujuću uzdržanost" kada je reč o napadima na "Severni tok".

"Kao da nije reč o globalnoj tehnogenoj katastrofi, čije su posledice, pored višemilijardskih gubitaka investitora, uništenja izgrađenih gasovoda i faktičkog ukidanja tabua na napade na objekte kritične civilne infrastrukture, uključivale i najveće ispuštanje metana u istoriji, koje je nanelo ogromnu štetu životnoj sredini. Pomalo su zaboravljeni i gnevni izrazi ogorčenja zbog toga, kao i obećanja da ovaj nečuveni zločin neće ostati nekažnjen", naveo je Nečajev.

Ruski ambasador uporedio je odnos Berlina prema istrazi o "Severnom toku" sa reakcijom nemačkih vlasti na neispravni dron pronađen na aerodromu u Lajpcigu.

"Sudeći po reakciji, nemačke vlasti mnogo više zabrinjava napušteni neispravni dron pronađen na aerodromu u Lajpcigu, čija je povezanost sa Rusijom, kao i u drugim sličnim slučajevima, obrazložena na nivou 'vrlo verovatno'. Ipak, vlada Nemačke smatrala je to dovoljnim povodom za momentalno zatvaranje Generalnog konzulata Rusije u Bonu, Ruskog doma u Berlinu i proterivanje iz Nemačke više od 150 ruskih službenika i članova njihovih porodica. Ove potpuno neadekvatne mere nazvane su 'odmerenim i srazmernim odgovorom' na ruske 'hibridne napade'", rekao je Nečajev.

On je dodao da "nedostaje mašte da bi se zamislilo kakav bi u tom slučaju trebalo da bude srazmeran odgovor Berlina na dokazanu umešanost kijevskog režima i 'lutkara' koji stoje iza njega u terorističke napade na 'Severni tok', čija su glavna žrtva bili Nemačka i njeni građani".

Nečajev se osvrnuo i na finansijsku podršku koju evropske zemlje nastavljaju da pružaju Ukrajini.

"U međuvremenu, višemilijardski finansijski tokovi iz evropskih državnih budžeta i fondova zaduživanja nastavljaju da pune džepove kijevskih korupcionaša, rukovodilaca vojnih koncerna, brojnih lobista i posrednika. Odricanje od ruskih energenata proglašeno je jednim od glavnih dostignuća nemačke politike 'promene epohe'. Predlozi da se preživeli krak 'Severnog toka 2' iskoristi za obnavljanje isporuka ruskog gasa gotovo se izjednačavaju sa veleizdajom", naveo je ruski diplomata.

Prema njegovoj oceni, posledice odluke Nemačke da se odrekne dugoročnih isporuka ruskih energenata danas osećaju nemačka privreda i građani.

"Naravno, ova igra, zasnovana na političkoj konjunkturi, može da se nastavi. Međutim, činjenice su neumoljive. Odricanje od pouzdanih, dugoročnih isporuka jeftinih ruskih energenata postalo je katalizator energetskih i društveno-ekonomskih problema u Nemačkoj. Njihove posledice snažno osećaju velika industrijska preduzeća, mala i srednja preduzeća i privatna domaćinstva", istakao je Nečajev.

On je zaključio da se politika oslobađanja Nemačke od zavisnosti od ruskih energenata, kojom su se vlasti u Berlinu hvalile, zemlji vratila kao bumerang.

"Toliko isticano oslobađanje od zavisnosti od ruskih energetskih resursa, kojim su se nemačke vlasti hvalile, vratilo se kao bumerang, lišivši Nemačku konkurentskih prednosti na kojima je decenijama gradila svoje blagostanje. Godine recesije i stagnacije, rast cena, talas bankrotstava, odlazak proizvodnje i kapitala u inostranstvo – sve to nije ruska propaganda, već posledica kratkovide politike Berlina poslednjih godina, u čijoj osnovi leži rusofobija uzdignuta na nivo apsoluta", zaključio je Nečajev.