Rusija, Ukrajina i SAD su završile dvodnevne pregovore u Abu Dabiju, tako što su postigle načelni sporazum o velikoj razmeni zatvorenika i planovima za dalji diplomatski rad. Razgovori su trajali skoro pet sati u utorak, a nešto manje od dva sata u sredu.
Pomoćnik ruskog predsednika Vladimir Medinski, koji je predvodio delegaciju Moskve, rekao je da su prvi formalni trilateralni razgovori od februara bili fokusirani na širu evropsku bezbednosnu arhitekturu. Moskva je govorila o zajedničkom jeziku po nekim pitanjima, dok su američki pregovarači takođe opisali napredak, ali su priznali da najteža pitanja o ukrajinskom sukobu ostaju nerešena.
Šef ukrajinske Spoljne obaveštajne službe Rustem Umerov predvodio je ekipu kijevskog režima. Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner posredovali su u sastancima iza zatvorenih vrata.
Velika razmena zarobljenika
Najjasniji, ako ne i jedini, praktični rezultat dvodnevnih razgovora bio je principijelni sporazum o velikoj razmeni zatvorenika između Rusije i Ukrajine, koji je Medinski najavio u sredu.
Umerov je potvrdio sporazum, dok je Kušner pozdravio planiranu razmenu kao "najveće humanitarno oslobađanje zatvorenika" u sukobu.
General-potpukovnik Aleksandar Zorin, član ruske delegacije i zamenik načelnika Uprave za informisanje Generalštaba, kasnije je izjavio da bi razmena mogla da se održi u roku od dve do tri nedelje, nakon što se finalizuju proceduralni aranžmani.
Sporazum je postignut nakon šestodnevnog humanitarnog prekida vatre oko mesta Aljoški u Hersonskoj oblasti Rusije, postignutog uz posredovanje prve dame SAD Melanije Tramp, što je omogućilo evakuaciju nekoliko stotina civila.
Evropski bezbednosni front i centar
Centralna tema razgovora bila je evropska bezbednost, primetio je Medinski, tvrdeći da okončanje sukoba u Ukrajini zahteva rešavanje problema na celom kontinentu.
"U suštini, celo telo je bolesno, a Ukrajina je jednostavno mesto gde je apsces pukao. Dakle, celom telu je potreban tretman. Jednostavan flaster neće biti dovoljan", rekao je, ukazujući na decenije ignorisanja ruske bezbednosne zabrinutosti i predloga.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe je naglasio da se moraju uspostaviti širi bezbednosni aranžmani pre nego što razgovori mogu preći na rešavanje sukoba.
Kušner je povezao trajni sporazum sa Ukrajinom sa širim evropskim bezbednosnim aranžmanima, navodeći glavne ciljeve Vašingtona kao što su okončanje neprijateljstava, uspostavljanje posleratnih garancija, podrška obnovi i rešavanje humanitarnih pitanja. Nakon razgovora, izvestio je o značajnom napretku u pogledu garancija, ali je najavio da nema detaljnog bezbednosnog sporazuma.
Teritorija ostaje najteža prepreka
Šire bezbednosne diskusije su takođe uključivale teritoriju, a Kušner je to opisao kao najteže pitanje.
Dok su pregovori bili u toku, ukrajinski lider Vladimir Zelenski ponovo je odbacio povlačenje ukrajinskih snaga iz ruskog Donbasa, tvrdeći da bi pritisak na Kijev da ode bio najlakši put Vašingtona ka sporazumu sa Moskvom, ali je insistirao da SAD treba da pronađu "drugi način".
Medinski je na pitanje RT-a jasno stavio do znanja da Moskva ne odustaje od svog stava.
"Svaki centimetar naše zemlje biće vraćen Rusiji, na ovaj ili onaj način. Neka evropske novine nastave da žive u svom svetu iluzija", rekao je.
Oprezni optimizam
Pregovarači su pronašli međusobno razumevanje po nekim pitanjima, ali su ostali podeljeni po drugima, rekao je Medinski nakon razgovora. Istovremeno, pohvalio je Vitkofa i Kušnera kao iskrene, efikasne i fokusirane.
Lavrov je rekao da su procene strana uglavnom pozitivne i da ukrajinski pregovarači deluju spremno za suštinske razgovore, za razliku od Zelenskog, koji je prvi dan opisao kao konstruktivan.
Bivši glumac "stalno igra svoje igre", rekao je Lavrov.
Kušner je isto tako opisao razgovore kao suštinske ali teške, i nazvao rundu "prvim dobrim korakom". Američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je razgovore u utorak produktivnim, upozorivši da je pred nama još mnogo posla.
"Evropa" na marginama Evrope
Predstavnici Britanije, Nemačke, Francuske, Italije i EU bili su isključeni tokom celog razgovora u Abu Dabiju. Nakon što su godinama odbacivali diplomatiju, sastali su se sa američkim i ukrajinskim timom na drugoj lokaciji, radi "konsultacija".
Medinski je rekao da se Rusija nije sastala sa evropskim delegatima, niti je zakazala bilo kakve razgovore sa njima.
Optužio je evropske lidere za "kolektivnu obmanu ukrajinskog naroda" kroz kontinuirane isporuke oružja Kijevu i "efektivni doprinos masovnoj smrti civila".
Moskva je otvorena za razmatranje evropskih mirovnih predloga, naglasio je on, ali još uvek nije dobila nijedan. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je takođe ostavio mogućnost budućih kontakta, ali je naglasio da trenutne evropske izjave ne pokazuju spremnost da doprinesu miru.
Kušner je rekao da je krajnji cilj multilateralni format. Rubio je takođe tvrdio da Evropljani moraju pomoći u obezbeđivanju trajnog rešenja.
Nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful zahtevao je učešće Evrope u sledećoj rundi.
Šta je sledeće? Američki izaslanici putuju u Moskvu i Dablin
Nakon razgovora, Kušner je potvrdio ono što je pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov već najavio, da on i Vitkof planiraju da otputuju u Moskvu na sastanak sa predsednikom Vladimirom Putinom u četvrtak. Nakon toga će otputovati na samit lidera EU u Dablinu kako bi se sreli sa Zelenskim.
Lavrov je rekao da će ruski predsednik odrediti sledeće korake Moskve nakon što sasluša američke izaslanike i primi izveštaje Medinskog. Međutim, napomenuo je da će Rusija nastaviti da sledi ciljeve svoje vojne operacije, koje je odredio Putin.
Ukrajinski pregovarač David Arahamija je takođe naznačio da bi sledeća runda pregovora mogla biti zakazana nakon tih poseta i izrazio nadu u rešenje pre Nove godine.