Savez novinara Rusije traži odgovore: Zašto Unesko ne evidentira sve ubijene kolege

Iz Saveza novinara Rusije su poručili da će insistirati na primeni istovetnog postupka i na jasnim kriterijumima za donošenje svih odluka – nezavisno od toga koju je sukobljenu stranu predstavljao novinar. Istakli su da će, sve dok javnost ne dobije objašnjenja u vezi sa izostavljanjem imena ubijenih ruskih novinara, svetska statistika u oblasti bezbednosti novinara ostati nepotpuna

Savez novinara Rusije se javno obratio generalnom direktoru Uneska Haledu el Ananiju povodom objavljivanja izveštaja o bezbednosti novinara za period 2024–2025. godine, ukazujući da je izveštaj nepotpun i da su izostavljeni ubijeni ruski novinari, kao i da su evidentirani samo slučajeva koji su prošli kroz postupak provere po propisima Uneska. Oni su istakli da je zaštita novinara univerzalna obaveza, nezavisno od njihovog državljanstva, uređivačke politike ili političkog konteksta.

Poručili su da će insistirati na primeni istovetnog postupka i na jasnim kriterijumima za donošenje svih odluka – nezavisno od toga koju je sukobljenu stranu predstavljao novinar. Istakli su da će, sve dok javnost ne dobije objašnjenja u vezi sa izostavljanjem imena, svetska statistika u oblasti bezbednosti novinara ostati nepotpuna.

"U izveštaju generalnog direktora Uneska za period 2024–2025. godina navodi se da je potvrđeno 189 slučajeva pogibije novinara i medijskih radnika, od kojih se 127 dogodilo u zemljama zahvaćenim oružanim sukobima. Prema istom dokumentu, ukupan procenat nekažnjivosti u predmetima koji se prate dostigao je 86 odsto. To je važan i neophodan posao Uneska: svetu je potrebna proverljiva statistika zločina nad predstavnicima medija. Međutim, brojka 189 ne predstavlja automatski konačan i potpun broj svih medijskih radnika poginulih širom sveta tokom dve godine. Reč je o broju slučajeva koji su prošli kroz postupak provere po propisima Uneska i obuhvaćeni izveštajima ove organizacije", navodi se u pismu Saveza novinara Rusije.

Dodaje se i da je ta razlika od suštinskog značaja i da javnost ima pravo da zna ne samo broj slučajeva obuhvaćenih statistikom već i koliko se prijava koje zaslužuju pažnju i dalje proverava, iz kojih razloga nisu uvrštene u statistiku i na koji način se takve odluke mogu preispitati.

"Javni registar poginulih novinara pritom obuhvata slučajeve u vezi sa kojima je generalni direktor pozvao na sprovođenje istrage ili izrazio saučešće. Tu se javlja sistemski problem: javna statistika se zasniva na odlukama rukovodstva Uneska, ali javnost nema uvid u podjednako transparentan postupak obrazlaganja odluka o neuvrštavanju slučajeva", ukazali su iz Saveza novinara Rusije.

Oni su ukazali na četiri slučaja svojih kolega i istakli da insistiraju na odgovorima.

Naveli su primer Nikite Goldina, kada su primenjeni različiti ishodi evidentiranja, iako je u pitanju bila ista snimateljska ekipa.

"U istoj ekipi, koja se našla na udaru 24. marta 2025. godine, bili su Fedorčak, Panov, Sirkeli i Goldin. Trojica su poginula na licu mesta i nalaze se na spisku Uneska. Goldin je preminuo 22. aprila od zadobijenih povreda, ali se njegovo ime ne nalazi na spisku", naveli su iz Saveza novinara Rusije i poručili da traže objašnjenje koje su konkretne okolnosti odredile različite konačne odluke.

Podsetili su i da je Aleksandar Martemjanov, novinar lista "Izvestija", poginuo 4. januara 2025. godine, ali da ni njegovo ime nije navedeno u prilozima izveštaja za period 2024–2025. godine. U izveštaju se ne spominje ni dopisnik lista "Izvestija" Semjon Jerjomin o čijoj je pogibiji 19. aprila 2024. godine izveštavao Rojters.

SNR traži odgovor na pitanje koje okolnosti ove pogibije, prema oceni Uneska, nisu bile potvrđene i od koga je zatraženo da dostavi nedostajuće dokaze. Glavni urednik lokalnog lista "Narodna gazeta", Julija Kuznjecova, poginula je 17. novembra 2024. godine u Kurskoj oblasti, a njene kolege iz udruženja žele da znaju zašto pogibija lokalne urednice, koja je radila u opasnoj zoni, nije bila predmet javne odluke i šta se desilo sa informacijama koje je dostavila ruska strana.