Ljudska prava veoma često politizuju, a mnoge zemlje iznenada odlučuju da zažmure pred kršenjem prava određenih pojedinaca, izjavila je ruska komesarka za ljudska prava Jana Lantratova na konferenciji za novinare nakon Međunarodnog foruma ombudsmana u Moskvi.
"Ne samo da smo razgovarali o veoma važnom pitanju – pitanju destruktivnih ideologija koje, nažalost, dopiru do naše dece i mladih putem različitih komunikacionih kanala, uključujući internet – već smo u našu Evroazijsku alijansu ombudsmana primili i nove članove. Dve zemlje su nam se pridružile, a još dve su izrazile želju da postanu članice. Nadam se da ćemo, nakon njihovog pristupanja, u Evroazijskoj alijansi ombudsmana uskoro imati 15 zemalja", navela je Lantratova, govoreći o rezultatima foruma.
Juče je održana naučno-praktična konferencija na kojoj su učestvovali zaštitnici ljudskih prava iz 70 zemalja širom sveta. Prema njenim rečima, razgovaralo se o izazovima sa kojima se trenutno suočava zajednica posvećena ljudskim pravima.
"Kao branioci ljudskih prava, posvećeni smo Pariskim principima – standardima koje u potpunosti ispunjavamo i kojima se strogo pridržavamo. Ali, nažalost, često primećujemo politiku dvostrukih standarda, pri čemu mnoge zemlje iznenada odlučuju da zažmure pred kršenjem prava određenih pojedinaca. Kao da postoje ljudi 'prvog reda' – oni koji imaju pravo na život, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu – i ljudi 'drugog reda'", istakla je Lantratova, ističući da se isto odnosi i na decu.
Neka kršenja prava se jednostavno ignorišu, dok se druga ističu u prvi plan, istakla je Lantratova. Prema njenim rečima, zato ruska strana upućuje dopise međunarodnim telima, kao što je Kancelarija Visokog komesara UN za ljudska prava, tražeći objektivnu procenu događaja koji se odvijaju.
"Zašto se to dešava? Zato što se ljudska prava veoma često politizuju. Upravo zato smo juče formulisali nove Moskovske principe o ljudskim pravima, koji dopunjuju Pariske principe, dalje ih razvijajući i jačajući", objasnila je ruska komesarka.
Ona je podvukla da Rusija smatra ljudska prava moraju poštovati, bez obzira na bilo koje druge faktore.
"Moramo poštovati suverenitet nacija, kao i različite kulture i nacionalne osobenosti. Takođe, moramo da štitimo prava ljudi, bez obzira na politička opredeljenja koja mogu postojati u bilo kojoj datoj zemlji. Juče smo doneli odluku – pokrenuvši inicijativu – da se uspostavi novo, nezavisno međunarodno telo za ljudska prava, koje će delovati u različitim oblastima u okviru sfere ljudskih prava", podvukla je Lantratova.
Dodala je da su ova tri dana okupila su neverovatne, jedinstvene ljude kojima je jedna stvar važnija od svega ostalog – ne politika, već ljubav prema čovečanstvu, a ujedinjuje ih jedan jasan cilj – želja da pomognu drugima.
Mihail Dorofejev, zamenik predsednika PSB banke istakao je da se finansijski i sektor visokih tehnologija širom sveta suočava sa istim izazovima. U tom kontekstu, kako je naveo, rad komesara za ljudska prava u vezi sa bankama usmeren je na finansijsku sigurnost i zaštitu pravac.
"Znamo kakve probleme i izazove koje digitalizacija donosi pojedincima, a za banke klijentima. Celokupna bankarska zajednica preduzima određene mere i donosi odluke kako bi osigurala da veštačka inteligencija, koja se trenutno ubrzano širi, ne dovede do ugrožavanja ljudskih prava. O toj temi smo danas takođe razgovarali na forumu", istakao je Dorofejev.
Prema njegovim rečima, u diskusijama su se tri teme izdvojile kao najvažnije. Prva je pravo na pristupačno obrazovanje, druga tema se odnosi na finansijske rizike, različite finansijske transakcije i sve što je povezano sa digitalizacijom. Treća tema bila je jeste sajber-nasilje, odnosno uznemiravanje. Dorofejev je podvukao da se u ovoj sferi treba baviti razlogom, ne samo posledicom, a da su učesnici foruma taj zadatak postavili kao cilj u daljem radu.