Za pobedu nije bitna brzina raketa, već brzina misli i jak duh, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
"Po mom mišljenju, danas nije čak ni brzina raketa ključna, već brzina misli. Vojni stručnjaci mi kažu: dok su do juče bile važne tehničke komponente modernog naoružanja, danas je to matematičko znanje", rekao je šef države u intervjuu sa rediteljem Emirom Kusturicom za projekat "Naše krštenje. Poglavar", posvećen 80 rođendanu ruskog patrijarha Kirila.
Putin je dodao da je brzina promena u vojno-tehničkoj sferi neverovatna.
"I oni koji bolje misle, koji brže reaguju na aktuelne događaje i izazove, pobeđuju. I duhovni temelj, čvrstina – to se podrazumeva; niko to nije poništio", naglasio je ruski lider.
Putin: Rusi i Ukrajinci treba da teže ujedinjenju u najširem smislu
Govoreći o sukobu u Ukrajini, Putin je ocenio da je reč o nastavku vekovne politike "zavadi pa vladaj", čiji je cilj, prema njegovim rečima, slabljenje Rusije i njeno potčinjavanje tuđim geopolitičkim interesima. On je naveo da zapadne zemlje ne deluju u interesu Ukrajine, već nastoje da oslabe i podele narode koji su istorijski povezani.
"Postoji poznata rimska izreka 'zavadi pa vladaj'. A šta ona znači? To je jedno od načela starog rimskog senata. Znači vrlo jednostavnu stvar. Ako se pojavi nešto moćno, veliko, efikasno, nešto što raste i ima uticaj – to je sila koja već samim tim predstavlja opasnost za Rim. Treba je podeliti i vladati, potčinjavajući je svojim interesima. To se vrlo često dešavalo kroz istoriju naše zemlje. Čim bi ona postala jača, moćnija, odmah bi se pojavile snage koje su htele da je podele i da vladaju", naglasio je Putin.
Ukazao je na to da su sve najezde na Rusiju u novijoj istoriji takođe povezane s tim: i Napoleonova najezda, i Prvi svetski rat, i Drugi svetski rat.
Prema mišljenju ruskog predsednika, ideološki razlozi tu su igrali potpuno sporednu ulogu, a najvažnija su bila pitanja geopolitičkog interesa i karaktera.
Putin je poručio da Rusi i Ukrajinci treba da teže ujedinjenju u najširem smislu, naglašavajući da to ne mora da podrazumeva život u okviru jedne države.
"Smatram da je i ovo što se sada dešava nastavak iste politike. Zavadi pa vladaj. I težnja da se smanji potencijal Rusije, da postane popustljivija, i da se na kraju, na ovaj ili onaj način, u ovom ili onom obliku, potčini njihovim interesima. To treba da shvate i znaju svi, uključujući i one koji žive u Rusiji. Mi to znamo, shvatamo, i to osećam i vidim po stanju našeg društva – ali i oni koji žive na teritoriji današnje Ukrajine. Ljudi treba da shvate da sve što se dešava – i svi koji ih podržavaju, uključujući i današnje uslove sukoba s Rusijom – ne čine u interesu Ukrajine, već u sopstvenom interesu, s ciljem da sve oslabe, raskomadaju, rastave na sastavne delove i potčine svojoj volji. I shvatajući to, po mom mišljenju, svi mi, uključujući i ljude koji žive na teritoriji današnje Ukrajine, treba da težimo ujedinjenju", naglasio je šef ruske države.
Napomenuo je da je u vreme Sovjetskog Saveza na teritoriji današnje Ukrajine živelo 51 ili 52 miliona ljudi, kao i da je to bila jedna od najvećih industrijski razvijenih oblasti Evrope.
Nakon raspada SSSR-a i sticanja nezavisnosti Ukrajina je sve to izgubila: brodogradnju, avioindustriju, raketnu industriju, a posle nekoliko decenija stanovništvo je iznosilo prvo 41 milion ljudi, zatim 31 milion, a sada, kažu, svega dvadesetak miliona.
"Industrija – sve se raspalo. I to ne sada, ne poslednjih nedelja pod uzvratnim udarima ruskih raketnih snaga. Ne, to se raspalo samo od sebe. Zašto? Pa zato što vlast u Ukrajini nisu preuzeli patriote Ukrajine, već nacionalisti. Razlika između patriotizma i nacionalizma, kao što je poznato, jeste u tome što patriote vole svoju zemlju, a nacionalisti mrze druge narode", podvukao je predsednik Rusije.
Dodao je da se na mržnji prema drugim narodima ne može se daleko stići.
"I zato, ako već govorimo o Ukrajincima, voleo bih da oni to čuju. Šta god da se dešava, kakve god tragedije se danas događaju, treba misliti o budućnosti, o budućnosti svoje dece, i shvatiti da, ako želimo da budemo jaki, značajni i da imamo uslove za dobar razvoj, mi, naravno, moramo biti zajedno. U smislu da moramo da udružimo snage radi postizanja zajedničkih ciljeva. A što se tiče vojnika – ukrajinska vojska, već sam to govorio... Ne želim da kažem, znate, predajte se, jer to zvuči pomalo ponižavajuće, ali ona se ipak bori, i bori se prilično istrajno. Želeo bih da kažem: pređite na našu stranu, jer je to naša zajednička strana. Eto, pređite na tu zajedničku stranu, na pravu stranu istorije", poručio je Putin.
Osim toga, predsednik Ruske Federacije je istakao:
"Znate, stalno razmišljam o ovome i evo zaključka do kog dolazim: ruska civilizacija nikada nikoga nije uzela pod svoje okrilje. Ona je omogućila razvoj ruskog naroda, ruske etničke grupe i stvorila uslove za razvoj drugih naroda i etničkih grupa koje su bile deo Ruskog carstva, deo porodice ruske države", ocenio je on.
Prema rečima predsednika, ruska civilizacija je omogućila svima da se razvijaju, osiguravajući suvereni duhovni razvoj, religiju, tradicije i jezike.
Putin je opisao svoj odnos sa patrijarhom Kirilom kao prijateljski.
"Naši odnosi su veoma topli, prijateljski. Odnosi između države i crkve razvili su se, po mom mišljenju, u veoma jake", istakao je predsednik Rusije.
Putin je napomenuo da se odnos između države i crkve razvio na jedinstven način. Naglasio je da čak i za vreme Ruskog carstva car nije bio direktno poglavar crkve, već se smatrao njenim čuvarom i zaštitnikom.
Rusija može da postane svojevrsna "barka spasa"
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija može da postane svojevrsna "barka spasa" za ljude koji žele da očuvaju tradicionalne verske i porodične vrednosti. Prema njegovim rečima, u Rusiju se već doseljavaju ljudi iz zapadnih zemalja koji žele da sačuvaju porodicu i obezbede deci odrastanje u skladu sa tradicionalnim verskim vrednostima.
Govoreći o posebnosti Rusije, podsetio je na misao da je Moskva "treći Rim, a četvrtog neće biti", ističući da je njegova zemlja postala čuvar hrišćanske vere i tradicije nakon pada Rima i Vizantije.
Ruski predsednik naglasio je da se ta uloga Rusije ne odnosi isključivo na pravoslavne hrišćane, već i na pripadnike drugih religija. Podsetio je da u Rusiji postoje četiri tradicionalne religije: pravoslavlje, islam, judaizam i budizam – čije su fundamentalne vrednosti, kako je ocenio, zajedničke.
"Vekovima se ruska teološka i filozofska misao držala jedne ideje: Moskva je Treći Rim, četvrtog neće biti. Hrišćanstvo je nastalo u Starom Rimu, zatim je Rim pao, a hrišćanstvo se preselilo u istočni deo Rimskog carstva, u Vizantiju, gde je na vlast došao prvi hrišćanski car Konstantin. Tada je pala i Vizantija. Ali do tada je hrišćanstvo već bilo preneto na rusko tlo, u Moskvu. I Moskva je postala nastavljač ove vere, ovih tradicija. U tom smislu, postala je Treći Rim, odnosno duhovni čuvar ovih svetih mesta, ovog nasleđa", rekao je Putin.
Šef ruske države je naglasio da Rusija postoji već više od hiljadu godina i ima dugu istoriju.
"Za to vreme o Rusiji je mnogo toga rečeno i napisano – i površnog, ali i suštinskog, ozbiljnog, fundamentalnog, pa i kurioznog. Imali smo u 18. veku feldmaršala Miniha, koji je jednom rekao – u svakom slučaju, njemu se pripisuje ta izjava – da je Rusija zemlja kojom neposredno upravlja Bog, jer je inače neshvatljivo kako ona uopšte postoji. A zatim je car Aleksandar II, mislim skoro sto godina kasnije, u 19. veku, odgovarajući na pitanje: 'Koliko je teško upravljati Rusijom? Tako je ogromna, raznovrsna. Kako njome upravljate?', odgovorio: 'Rusijom uopšte nije teško upravljati, samo je to potpuno uzaludno'", napomenuo je Putin.
Kusturica je potom podsetio na izjavu Rajnera Marije Rilkea, nemačkog pesnika, koji je napisao da je Rusija zemlja koja se graniči s Bogom.
"Ako pođemo od toga da čovek nije samo neka biološka supstanca koja se sastoji od kostiju i kože, onda je osnovna, glavna komponenta čoveka, svakog čoveka – duša, ono čime nas je Gospod obdario. A ljudska duša je večna i bezgranična, kao vasiona. To se tiče i nas, Rusa, i svih ljudi koji žive u Rusiji. I u tom smislu, naravno, tu ima i čuda i tajne. Bez sumnje, toga ima i u Rusiji", odgovorio je ruski lider.
Manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije
Borba za ljudska prava je oduvek postojala kroz ljudsku istoriju, ali danas su određene manjinske grupe na Zapadu postale agresivnije, primetio je on. Takođe je napomenuo da danas u mnogim društvima, posebno na Zapadu, postoji borba za ljudska prava vezana za razne manjine.
"Ima li ovde nešto novo? Nema ništa novo, sve se ponavlja, uvek je bilo tako kroz ljudsku istoriju. Samo su određene grupe postale agresivnije, asertivnije u pogledu svojih prava i tako dalje", rekao je ruski lider u intervjuu sa filmskim stvaraocem Emirom Kusturicom za projekat "Naše krštenje. Poglavar".
O Evropljanima i odstupanju od kanona
Odstupanje Evropljana od crkvenih kanona ne jača njihov položaj, primetio je Putin.
"Poštujemo našu braću i sestre u Evropi i, uzgred, pokušavamo da ih podržimo kada vidimo neprimerene napade na određene hrišćanske denominacije. Ali mislim da određeno odstupanje od određenih crkvenih kanona ne jača njihov položaj, položaj tih crkava u društvu, već naprotiv", rekao je ruski lider.
Putin je sugerisao da se odstupanja od utvrđenih kanona i principa prave kako bi se nešto ažuriralo, učinilo modernijim i razumljivijim i uklopilo u današnji život.
"Ali u stvarnosti, po mom mišljenju, upravo to dovodi do toga da i popularnost hrišćanskih ideja i uticaj crkava na svest i samo društvo opadaju, a ne rastu", naglasio je.
Patrijarh moskovski i cele Rusije Kiril danas puni 80 godina. On je za "Sputnjik" rekao da jubilej dočekuje sa osećanjem zahvalnosti Bogu i priznanjem Crkvi.